Vlada Hrvatske će Evropskoj komisiji uputiti zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti Evropske unije za sanaciju direktne štete uzrokovane zemljotresom u Zagrebu i okolici koja je procijenjena na 86 milijardi kuna (oko 11,5 milijardi eura), a iz Fonda je moguće dobiti najviše 600 miliona eura.
Vlada je, naime, na sjednici u srijedu donijela Zaključak u vezi s prihvaćanjem Zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Evropske unije koji je usklađen s metodologijom UN-a, EU i Svjetske banke, što je neophodno za propisano podnošenje zahtjeva za pomoć iz EU fonda solidarnosti.
Direktna šteta na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije na 25 hiljada objekata prema toj je metodologiji procijenjena na 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura, rekao je premijer Andrej Plenković te dodao da je o hrvatskom zahtjevu “senzibilizirana Evropska komisija”, koja će ga razmotriti.
Najveći iznos iz fonda 600 miliona eura Najveći mogući iznos pomoći iz fonda je oko 600 miliona eura. Očekuje se da bi prvih 100 miliona eura Hrvatskoj na raspolaganju bilo već ovoga ljeta, a ostatak do kraja godine. Sredstva pomoći mogu se koristiti 18 mjeseci od odobravanja. Želeći oslikati finansijske razmjere štete, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Marko Pavić rekao je da cijela sedmogodišnja finansijska omotnica Unije za Hrvatsku iznosi 10,7 milijardi eura.
Sredstva pomoći mogu se po njegovim riječima prvenstveno iskoristiti za obnovu bolnica i škola, popravak infrastrukture i postrojenja za opskrbu energijom, pitkom vodom i telekomunikacije. Premijer Plenković dodao je da je iznos ukupne izravne štete jednak 60-postotnom udjelu u državnom proračunu te da bi njime mogla biti izgrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.
Najavio je da će vlada tražiti i druge izvore finansiranja za obnovu Zagreba i okoline te da donatorske konferencije nisu opcija unutar EU jer se one organizuju za treće zemlje. Iz sredstava Fonda osigurat će se i 54 miliona kuna za najam zamjenskih stanova građana koji se ne mogu vratiti kući, jačanje infrastrukture kulturnog nasljeđa i zaštite lokaliteta te troškove čišćenja, rekao je ministar Pavić.
