“Opredjeljenje BiH je da razvija društvo bez diskriminacije. Treba da se uspostavi multisektorski pristup u oblasti invalidnosti koji će doprinijeti unaprijediti položaj osoba s invaliditetom. Ove obaveze proizilaze iz međunarodnih dokumenata UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Standardnim pravima o izjednačenju mogućnosti osoba s invaliditetom, Evropske konvencije o zaštiti prava osoba s invaliditetom i Strategije za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH”, kazao je ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Donošenje ovog zakona treba poboljšati prava i položaj gluhih i nagluhih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine te da se potpuno uključe u potpune društvene tokove.
“Na nivou BiH donesen je ovaj zakon, a cilj ovog zakona jeste da se utvrdi pravo na korištenje znakovnog jezika pred organima i institucijama tih nivoa vlasti, procedure i način sticanja statusa gluhe osobe, evidencija i iskaznice za ove osobe, evidencija i iskaznice za tumače znakovnog jezika, posebna prava na tumača znakovnog jezika za đake i studente i druga pitanja vezana za prava gluhih i nagluhih osoba”, objasnio je.
Ministar Drljača je kazao da je ovo jedan vrlo značajan doprinos te da u entitetu Rebuplika Srpska još uvijek nema ovog zakona.
“Cilj je da napravimo jedan iskorak i pomognemo ovoj kategoriji osoba, a to je ustvari obaveza i BiH i samog ministarstva”, kazao je ministar Vesko Drljača.
Podsjećamo, Zakon o upotrebi znakovnog jezika postoji na državnom i kantonalnom nivou, postoje i doneseni su još 2009. godine. Njime je jasno propisano da svi mediji, pogotovo vizuelni, moraju voditi računa o potrebama gluhih i nagluhih osoba i prilagoditi ih njima, bilo da je riječ o angažovanju tumača znakovnog jezika ili titlovanju. Međutim, ovi zakoni se uopće ne poštuju.
Preciznih podataka o tome koliko u našoj zemlji postoji osoba s oštećenim sluhom nema, ali prema podacima iz 2015. godine ta brojka je oko 20.000, jer one to često skrivaju od drugih i traže pomoć onda kada im se stanje pogorša.
