Rat u Ukrajini je razbio iluzije u Evropskoj uniji o tome da Rusija može biti stabilan vanjskopolitički i ekonomski partner. To saznanje se plaća visokom cijenom, doslovno i figurativno, ali EU ne može nikoga kriviti osim samu sebe.
Desetljećima se razvijala infrastruktura za kupnju energenata iz Rusije, na korist industrije i stanovništva Evropske unije, koji su imali pristup jeftinoj nafti i jeftinom plinu. Ponekad je znalo biti manjih problema u isporuci, plinovodi i naftovodi su se često koristili kao aduti prilikom političkih pregovora, ali većih problema nije bilo. Zbog toga je 2011. i otvoren novi plinovod, Sjeverni tok 1, između Rusije i Njemačke.
Ni prije nije bila rijetkost da Rusija svoju naftu i plin koristi kao politički adut, ali rat u Ukrajini je naveo Putina da energente koristi u svrhu rata. Ne radi se samo o Ukrajini, u kojoj će zima sigurno dovesti do mnogo ljudskih žrtava, s obzirom na uništenje energetske infrastrukture te zemlje, piše Index.hr.
Zbog rasta cijena plina, što se prenosi na rast cijene grijanja, ova zima bi mogla biti smrtonosna i za stanovnike Evropske unije. Ako je suditi prema historijskim podacima o vezi između smrtnosti, vremenskih uslova i cijena energenata, zima bi mogla biti smrtonosnija od rata u Ukrajini. Kako?
Na prvi pogled sve ide dobro, zima će biti topla, a skladišta su puna
Za sada mnoge stvari idu na ruku EU, premda se radi o lošoj situaciji u svakom pogledu. Popunjenost skladišta plina je blizu historijskog maksimuma, iznad 94 posto. U Hrvatskoj je popunjenost skladišta plina Okoli, jedinog koje ima, 96 posto.
Ali sama popunjenost skladišta ne znači da ima dovoljno plina. Na nivou Evropske unije se samo 28 posto godišnjih potreba može pokriti iz skladišta, u Hrvatskoj 16 posto. Svakako se mora stalno kupovati jer skladišni kapaciteti nisu dovoljni.
Od sredine novembra se iz skladišta povlači više plina nego što se u njih upumpava, otprilike pola mjeseca kasnije nego što je to uobičajeno. Trenutak u kojem će se plinska skladišta početi prazniti određuju vremenski uslovi. Toplije jeseni i zime znače kasniji početak iskorištavanja zaliha u skladištima, hladnije raniji.
Evropska unija ove godine ima sreće jer je jesen neobično topla, a vremenske prognoze predviđaju da će se relativno toplo vrijeme za ovo doba godine zadržati kroz zimu. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze predviđa da će zimska sezona 2022./2023. biti dosta toplija od prosjeka zima 1993. do 2016., a isto vrijedi za Ukrajinu, Rusiju, SAD i Kinu.
Jako porasle cijene energenata, traže se alternativni dobavni pravci
Cijene energenata su u 2022. naglo narasle. Barel sirove nafte je 85 dolara, manje nego u prvih nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini, kada se cijena kretala od 110 do 125 dolara po barelu, ali puno više nego prijašnjih godina.
Od početka 2015. do pandemije covida-19 2020. cijena BRENT sirove nafte se kontinuirano kretala između 50 i 75 dolara po barelu. Ali od početka 2011. do kraja 2014. je uglavnom bila iznad 100 dolara. Isporuke sirove nafte u decembru, januaru i martu se također ugovaraju po cijeni koja se kreće oko 85 dolara po barelu. To znači da se ipak ne nalazimo u periodu historijski velikih cijena nafte.
Za grijanje je puno važnija cijena plina. Terminske cijene prirodnog plina na berzi u Nizozemskoj, glavnoj u Evropi, trenutno iznose oko 125 eura po MWh za isporuke u decembru i dva do četiri eura više za isporuke u prvim mjesecima 2023.
Blagi vremenski uslovi i dobra popunjenost skladišta plina pomažu u održavanju cijene ispod rekordnih 150 do 350 eura po MWh, u kojem rasponu su se kretale tokom ljetnih mjeseci. Međutim, situacija je i dalje izazovna jer bi nagli skok potražnje mogao pritisnuti zalihe, a ponuda je i dalje ograničena.
Gazprom je upozorio da će od 28. novembra smanjiti opskrbu plinovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, što je posljednji lanac kojim plin iz te zemlje još stiže u Evropu od kad je potpuno zatvoren Sjeverni tok 1. Evropa traži alternativne dobavne pravce, a jedan od njih je Sjeverna Afrika.
Alžir je najveći sjevernoafrički izvoznik plina za Evropu i do sada je potpisao dugoročne plinske sporazume sa Španijom, Italijom i Slovenijom. Isto je pokušala napraviti i Francuska, ali je nakon duljih pregovora Alžir obavijestio Pariz da je trenutni dogovor odgođen na neodređeno vrijeme. Francuska se nadala da će sporazum potpisati prije kraja 2022., čime bi nadoknadila gubitak ruskog plina.
Zime u kombinaciji s rastom cijene električne energije dovode do viška smrtnosti
Utjecaj hladnog vremena na zdravlje i rast smrtnosti je odavno naučno utvrđen. Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se u zimskim mjesecima pojavljuje višak smrtnosti zbog niskih temperatura.
Najutjecajniji svjetski medij koji se bavi ekonomskim temama, The Economist, izradio je vlastiti model koji predviđa rast smrtnosti u Evropi ove zime s obzirom na to hoće li biti toplija ili hladnija nego prijašnjih godina.
Niske temperature obično su smrtonosnije od vrućih, tvrdi taj medij. Između decembra i februara sedmično umre 21 posto više Evropljana nego od juna do avgusta. U prošlosti je rast cijena imao malen do nikakav učinak na smrtnost tijekom zimskih mjeseci, ali zbog intenziteta rasta cijene električne energije i plina ove godine će se to promijeniti.
Prema modelu Economista, ako se obrasci iz prošlosti zadrže, trenutne cijene električne energije povećale bi broj smrtnih slučajeva iznad historijskog prosjeka čak i u najblažoj zimi. Ukupni mortalitet ovisi i o drugim čimbenicima, posebno temperaturi.
Od 79.000 do 185.000 više umrlih ove zime u Evropi
S obzirom na prosječno vrijeme, model otkriva da je porast cijena električne energije od 10 posto povezan s povećanjem broja smrtnih slučajeva od 0.6 posto, iako je taj broj veći u hladnim sedmicama, a manji u blagim. A prema podacima statističke agencije EU Eurostat, samo u prvoj polovini godine su cijene električne energije za kućanstva u nekim državama rasle za nekoliko postotaka. Zimi će rast biti još veći.
Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje članice Unije tijekom prve polovine 2022. u usporedbi s prvom polovicom 2021. Najveći rast zabilježen je u Češkoj (62 posto), Latviji (59 posto) ) i Danskoj (57 posto). Rekordni rast je zabilježen i u Estoniji (55 posto), Rumuniji (55 posto), Italiji (37 posto), Grčkoj (37 posto) i Španiji (32 posto). Cijene će biti još veće tijekom zime.
Situacija s plinom je još gora. Između prve polovine 2021. i prve polovine 2022. cijene plina za kućanstva porasle su u 23 države članice Unije. Najviše su porasle u Estoniji (154 posto), Litvaniji (110 posto), Bugarskoj (108 posto), Belgiji (100 posto), Grčkoj (98 posto) i Rumuniji (95 posto). Za pretpostaviti je da će cijene biti još veće zimi.
U zimi 2022./2023. bi utjecaj rasta cijene energije na rast smrtnosti mogao biti još veći, zbog šoka naglog rasta cijena električne energije. Na postupni rast cijene se kućanstva mogu prilagoditi, ali su jako osjetljiva na cjenovne šokove kao što je ovaj koji se događa s električnom energijom i ostalim energentima kroz 2022.
Pretpostavljajući najtopliju zimu u proteklih 20 godina za svaku zemlju, model predviđa višak smrtnosti od 79.000 ljudi, što je povećanje od 2.7 posto. Za tipičnu zimu predviđanje iznosi višak smrtnosti do 147.000 ljudi (4.7 posto više). Kada bi ova zima bila najteža u posljednjih 20 godina za svaku zemlju, višak smrtnosti bi se popeo na 185.000 (6 posto).
Moguće je da više ljudi umre od zime nego što ih je do sada poginulo u ratu
Tačan broj umrlih od napada Rusije na Ukrajinu do danas je teško utvrditi. Ali ako uzmemo konzervativnu procjenu da je na svakoj strani poginulo oko 30 hiljada vojnika, uz šest do deset hiljada civila, čak i topla zima bi ove godine mogla odnijeti više života nego rat u Ukrajini.
Ruski pokušaj brze okupacije Ukrajine je odavno propao. Većina planova koje je Rusija imala u Ukrajini je propala. Stjerani u ćošak, Putin i njegov režim su se orijentirali na uništavanje energetske infrastrukture Ukrajine. Čak ako ova zima i bude blaga u Ukrajini, to nije dovoljno da se izbjegne rast smrtnosti. Oštra zima bez rata i s niskom cijenom energije bi vjerovatno odnijela manje života nego blaga zima, ali ova je ratna i s razrušenom energetskom infrastrukturom.
Države Evropske unije, koja podržavaju Ukrajinu, kolateralne su žrtve rata. Tačnije, kolateralna žrtva će biti njihovo stanovništvo. Iako se rast cijena energenata ne može pripisati samo ratu u Ukrajini, jer su počele rasti još krajem 2021., situacija bi sigurno bila daleko bolja da rata nema.
Izvor: Dnevni avaz