Od 1996. godine, kada je počeo proces deminiranja nakon rata u Bosni i Hercegovini, od eksplozivnih naprava stradalo je ukupno 55 bosanskih deminera i 673 civila.
Pogibija dvojice deminera 25. augusta u Livnu, na jugozapadu BiH – gdje su obavljali svoju dužnost u jednom od minskih polja koja još uvijek zagađuju zemlju – ponovo je naglasila opasnosti s kojima se suočavaju oni koji rade na uklanjanju preostalih eksplozivnih naprava zaostalih iz rata.
Demineri koju su, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, stradali u blizini Livna nalaze se, prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), među ukupno 55 bosanskih deminera koji su od 1996. godine izgubili živote na dužnosti.
Nakon formalne istrage znat će se tačno šta se desilo tročlanoj ekipi BHMAC-a u tom incidentu, u kome je još jedan deminer lakše ranjen.
Bosna i Hercegovina se navodi kao jedna od zemalja s najviše neuklonjenih mina na svojoj teritoriji.
Postojao je nacionalni plan da se BiH do 2019. godine potpuno očisti od mina, ali se to nije desilo.
“Taj problem postoji u 129 od ukupno 143 opštine u zemlji, a najopasnija područja su oko Doboja, Teslića, Maglaja, Usore, Zavidovića, Gornjeg Vakufa, Sanskog Mosta, Velike Kladuše, Travnika i Ilijaša”, kazala je za BIRN glasnogovornica BHMAC-a Svjetlana Luledžija.
Prema podacima BHMAC-a, oko 15 posto ukupne populacije, odnosno 545.603 osobe, izloženo je opasnostima od neeksplodiranih naprava.
Nedostatak sredstava usporio je proces uklanjanja mina u BiH. Od 1996. očišćeno je više od 3.000 kvadratnih kilometara, ali je u zadnjih šest godina BHMAC imao godišnji budžet od oko 20 miliona eura, umjesto 40 miliona eura, koliko je navedeno u prvobitnoj strategiji.
Krajnji rok za potpuno čišćenje zemlje od mina je sada produžen do 2024. godine, a bh. vlasti su zatražile dodatna donatorska sredstva kako bi se taj proces završio.
“BiH još uvijek ima oko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije za koju se sumnja da je kontaminirana minama, a ova strategija koju je usvojilo Vijeće ministara u januaru 2019. predviđa da će zemlja biti očišćena od mina do 2024. godine. To podrazumijeva da će Bosni i Hercegovini biti potrebno nekih 170 miliona eura domaćih i donatorskih sredstava, što je ogromna suma”, rekao je za “Anadolu” agenciju Suad Džafić iz Ministarstva za civilne poslove u aprilu 2019., na Međunarodni dan svjesnosti o minama.
Prema podacima BHMAC-a, u periodu od 1996. do augusta 2019. godine poginulo je 673 građana BiH, dok je 1.769 osoba ranjeno.
Sead Zukić je jedan od onih koji su stradali od eksplozije. On je poginuo u julu 2018. u blizini Živinica, na sjeveroistoku BiH.
Ono što je trebao biti dan proveden u lovu s prijateljima pretvorilo se u tragediju kada je Zukić slučajno nagazio na minu u polju.
“Bio je iskusan lovac (…) do danas, ne mogu shvatiti kako je završio u području prekrivenom minama”, za BIRN je kazao Zukićev brat Eldin.
“Na tom mjestu je bilo označeno da ima mina, ali ko zna, možda je bio dovoljno samouvjeren da vjeruje da poznaje sve lokacije [mina] i nije bio dovoljno pažljiv”, dodao je on.
Ukupno 132 deminera su od 1996. godine povrijeđena u raznim nesrećama dok su obavljali svoju dužnost.
Trenutna veličina teritorije BiH za koju se sumnja da je pokrivena minama iznosi 1.018 kvadratnih kilometara, što predstavlja 2,1 posto ukupne površine zemlje.
Broj incidenata se smanjio tokom vremena, ali i dalje svake godine dolazi do povreda u eksplozijama.
Problem je toliko ozbiljan da je 2016. godine jedna lokalna NVO upozorila korisnike aplikacije Pokemon GO da izbjegavaju kretanje po potencijalno opasnim područjima.
BIRN