Na današnji dan, prije 28 godina, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu odvijali su se događaji presudni za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Tog 3. maja 1992. godine, prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo je do sukoba s pripadnicima Teritorijalne odbrane Armije RBiH i stradanja šest pripadnika JNA. Dan ranije, JNA je stala na stranu agresora i izvršila žestok napad na ključne ustanove u gradu: zgradu Predsjedništva, Poštu, Elektroprivredu, RTV dom, kao i repetitore koji su se nalazili na Humu. Sve s ciljem kako bi se prekinula komunikacija te da bi se kazalo svijetu da ne postoji država Bosna i Hercegovina.
Paralelno s tim, na sarajevskom aerodromu zarobljen je predsjednik Alija Izetbegović s delegacijom koja se vraćala s mirovnih pregovora iz Lisabona. Sproveden je u kasarnu Lukavica, te zadržan do razmjene koja se desila u Dobrovoljačkoj ulici.
Došlo je do sukoba zbog stvari koje nisu ispoštovali pripadnici JNA zajedno s komandom Druge armijske oblasti na čelu sa Milutinom Kukanjcem. Kako svjedoče sudionici ovih događaja bilo je striktno dogovoreno da razmjena može biti izvršena uz lične stvari, bez oružja. Međutim, na pripadnike Teritorijalne odbrane, Zelenih beretki i MUP-a otvorena je vatra.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije RBiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
I dalje se špekulira o broju ubijenih nekadašnjih pripadnika JNA. U RS odaju počast za 42 ljudi, tvrdećo da su stradali u Dobrovoljačkoj ulice, Međutim, sam Kukanjac je u jednom od intervjua rekao kako je poginulo šest osoba te ih pobrojao imenima i prezimenima.
Priznanje Kukanjca možete pogledati u videu ispod.
Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj “Dobrovoljačka”.
