U prvih šest mjeseci ove godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 85.000 ljudi, a među njima najviše kvalificiranih radnika, kazao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), ocijenivši da su građani primorani odlaziti u inozemstvo jer čak oko 70 posto radnika u zemlji prima plaću manju od 650 Konvertibilnih maraka (KM).
Bosna i Hercegovina već godinama suočavamo s masovnim iseljavanjem stanovnika u potrazi za sigurnijom i boljom sadašnjošću i budućnošću.
“Iz SSSBiH uporno ukazujemo na taj problem i sve negativne posljedice koje će taj trend imati u budućnosti. Međutim, ono što posebno zabrinjava je da među onima koji odlaze sve više ima kvalificiranih radnika, ljudi koji iza sebe imaju 10 ili više godina radnog iskustva. Dakle, riječ je o iskusnim radnicima i njihov odlazak predstavlja veliki udar za svakog poslodavca, a samim tim i za ekonomiju u cijelosti”, naglašava Šatorović.
Smatra kako će se u narednom razdoblju, ako se hitno ne poduzmu neke mjere od strane nadležnih i ne promijeni odnos poslodavaca prema radnicima, bilježiti još masovniji odlazak radnika iz BiH.
Upozorava kako se neke oblasti u gospodarstvu već suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage.
Taj negativni trend će se, ističe Šatorović, sasvim izvjesno, proširiti i na preostale grane gospodarstva.
“Radnici su primorani odlaziti u inozemstvo kako bi zaradili dovoljno novca za normalan, prosječan život. Nelogično je očekivati da ljudi ostaju raditi za 500-600 maraka dok za isti taj posao u nekoj od zemalja zapadne Europe mogu zaraditi tri ili četiri puta veći iznos”, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i ističe kako poslodavci, ako žele zadržati radnike, moraju biti spremni adekvatno platiti njihov rad, znanje i zalaganje.
Prema podacima s kojima Sindikat raspolaže, oko 70 posto radnika u BiH prima plaću do 650 KM što je, kako navodi, znatno ispod iznosa prosječne plaće koja se posljednjih mjeseci kreće oko 990 maraka.
Nažalost, dodaje, surova je istina da građani BiH, odnosno najveći broj njih već mjesecima, ako ne i godinama ne živi, već preživljava.
“Nakon što plate sve račune koje imaju, ljudima ostaje minimalno novca za kupovinu najosnovnijih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština. Ljudi su primorani štedjeti na hrani pa se hrane nezdravo, kupuju ono što je najjeftinije, ne gledajući o kakvoj se kvaliteti radi, a u minimalnim količinama kupuju meso, voće i povrće. Situacija je još dodatno teža za one koji, nažalost, moraju kupovati lijekove, a da ne govorimo o ponižavajućem položaju naših umirovljenika”, kaže Šatorović.
Pritom upozorava kako su građani primorani zaduživati se kako bi osigurali najosnovnije stvari za život čime se dovode u dužničko ropstvo prema bankama, mikrokreditnim organizacijama ili u najgorem slučaju, kamatarima.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u Federaciji BiH su za godinu porasle 5,4 posto, a došlo je do minimalnog rasta prosječne plaće.
“Ono što treba posebno naglasiti jest da su značajno povećane cijene prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, a zabilježen je i rast troškova stanovanja, prijevoza i usluga. To je ono što direktno utječe na svakodnevnicu građana jer se najviše sredstava na mjesečnoj razini izdvaja upravo za te troškove”, ocjenjuje Šatorović.
Sindikalna potrošačka korpa, koju redovno objavljuje Savez samostalnih sindikata BiH, iz mjeseca u mjesec tijekom 2021. godine je koštala oko i iznad 2.000 maraka, dok je prosječna plaća pokrivala 44-49 posto minimalnih troškova života četveročlane obitelji u Federaciji BiH.
“Nažalost, najveći broj radnika, njih oko 70 posto prima plaću koja je ispod iznosa prosječne plaće, tako da je odnos između onoga što radnik primi kao plaću i onoga što su minimalni troškovi života još negativniji”, ustvrdio je.
Podsjetio je kako je zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH da minimalna plaća u Federaciji BiH bude 1.000 maraka, što bi značilo da obitelj u kojoj dvoje zaposlenih prima minimalnu plaću može sebi priuštiti pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Na taj način bi, smatra Šatorović, došlo i do povećanja prosječne plaće.
