Promocija knjige “Pomirenje svjetova”, autora Siradja Duhana bit će upriličena ove sedmice u Bugojnu večeras, 16. maja 2025. godine u Kristalnoj sali u 19 sati. Organizator ove inspirativne književne večeri je Općina Bugojno, na čelu sa načelnikom Edinom Mašićem. Osvrt na knjigu sa publikom će podijeliti akademik Esad Duraković i prof. Viktor Dundović.
Siradje Duhan, kroz knjigu “Pomirenje svjetova” istražuje pitanja identiteta, zajedništva i pomirenja svjetova među Bosancima u domovini i dijaspori.
Siradj Duhan je predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji (BADA) i Evrope (BADEU), gdje aktivno doprinosi očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine i povezivanju Bosanaca širom svijeta.
Njegova knjiga Pomirenje svjetova nudi duboko istraživanje kulture i identiteta, nadilazi historijske granice i otvara vrata ka razumijevanju zajedničkih vrijednosti i viziji budućnosti. Svojom knjigom autor donosi viziju bolje budućnosti, koju gradi razumijevanjem, strpljenjem i upornošću. Upravo zbog toga se i odlučio na pisanje knjige – kao poziv na promjene koje su društvu neophodne.
Iz bogate biografije:
Siradj Duhan rođen je u mjestu Vrse, nedaleko od Gornjeg Vakufa. Osnovno obrazovanje stekao je u Prozoru, a Mašinsku tehničku školu završio je u Bugojnu. Studij mašinstva nastavio je na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci, nakon čega je dio studentske prakse pohađao na Tehničkom univerzitetu u Eindhovenu. Dalje stručno usavršavanje nastavio je na postdiplomskom studiju iz raketne tehnike u Sarajevu.
Tokom karijere radio je kao sudski vještak za mašinstvo u Austriji, a profesionalni put započeo je u vojnoj industriji „Slavko Rodić“ u Bugojnu. Godine 1990. preselio se u Beč, gdje je preuzeo rukovodeću poziciju u razvoju tehničkih postrojenja. Poslovnu karijeru završio je u renomiranoj kompaniji Schindler, gdje je radio na razvoju pokretnih stepenica za metroe i aerodrome.
Osim bogate inženjerske karijere, Siradj Duhan aktivno je djelovao i unutar bosanske dijaspore, gdje je bio inicijator i pokretač brojnih značajnih projekata. Njegovim zalaganjem postignuto je priznanje bosanskog jezika u Austriji, a igrao je ključnu ulogu u osnivanju Bosanskog akademskog društva (BADA) i akciji za priznavanje bosanske nacionalne manjine. Također, bio je prvi predsjednik Bosanskog akademskog društva u EU (BADEU).
