Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o Fondu za okoliš i energijsku efikasnost FBiH. Osnivač Fonda je Federacija BiH, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada FBiH.
Djelatnost Fonda obuhvata prikupljanje i distribuciju sredstava na teritoriji FBiH, kao i finansiranje pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša, te u području energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Kako stoji u obrazloženju Prijedloga zakona, politika zaštite okoliša definira i provodi mjere za poboljšanje stanja i smanjenje zagađenja okoliša, uz istovremenu primjenu instrumenata ekonomskog razvoja. Fundamentalni razlog za uvođenje ekonomskih instrumenata u politiku zaštite okoliša jeste supstitucija ekološke štete nastale usljed degradacije okoliša i prekomjerne eksploatacije resursa.
Princip „zagađivač plaća“ predstavlja osnov za definisanje finansijskih mehanizama. Ovaj princip često je tretiran kao model „recikliranja novčanih sredstava“. Objedinjavanje prikupljenih sredstava i njihovo namjensko korištenje ključni su faktori ekološke politike, što omogućava kreiranje „zelenog budžeta“ za finansiranje projekata i programa koji imaju za cilj zaštitu, očuvanje i unapređenje okoliša.
Za štetu nastalu zagađivanjem okoliša odgovara pravna ili fizička osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućila ili dopustila zagađivanje okoliša. Princip se ne zasniva na kažnjavanju prema veličini emisije, već prema učešću u zagađenosti zraka nekog područja.
Postojeći Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH nije na cjelovit način riješio pitanje uspostave i korištenja ekonomskih instrumenata za okoliš, čime je otežana primjena načela integralnog pristupa okolišu, održivog razvoja i načela “zagađivač plaća”.
Prijedlog Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost je radila međusektorska radna grupa formirana od predstavnika federalnih ministarstava okoliša i turizma, te energije, rudarstva i industrije i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Problematika energijske efikasnosti obrađena je u ovom Zakonu, uzimajući u obzir pravni okvir koji se uspostavlja u ovoj oblasti kroz donošenje Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji BiH. Ovakvim pristupom postignuto je jedinstveno i racionalno rješenje, izbjegnuto bespotrebno normativno dupliranje, kao i formiranje nove institucije za finansiranje mjera energijske efikasnosti, čime je ispoštivan i princip ekonomičnosti. Djelatnost Fonda za okoliš FBiH proširena je uz jasnije definiranje aktivnosti na polju energijske efikasnosti. Takođe, postignuta je i usaglašenost u dijelu obnovljivih izvora energije, uvažavajući uspostavljeni pravni okvir.
Ovim se ujedno, a koordinirano sa Zakonom o vodama, potvrđuje raspodjela vodnih naknada i prihoda prikupljenih po osnovu tog zakona, kao i naknada po osnovu propisa iz oblasti upravljanja otpadom, propisa iz oblasti energijske efikasnosti i obnovljivih izvora, te drugih naknada određenih posebnim zakonom.Preciznije su uređena pitanja distribucije sredstava između Federacije BiH i kantona, kao i transparentnog rada, planiranja i izvještavanja s ciljem efikasnog i namjenskog trošenja sredstava.Prihodi Fonda namijenjeni finansiranju zaštite okoliša i za energijsku efikasnost obezbjeđuju se iz naknada zagađivača i korisnika okoliša, te iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila. Prihodi se obezbjeđuju i iz naknada definiranih drugim zakonskim i podzakonskim aktima, a za koje je predviđeno da se u cjelini ili dijelom uplaćuju u Fond (vodne i naknade za opterećenje okoliša otpadom, naknade za energijsku efikasnost).Sredstva prikupljena u Fond biće raspoređena u skladu s važećim zakonima i propisima iz oblasti zaštite okoliša, zaštite prirode, upravljanja vodama, upravljanja otpadom, energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Sredstva od naknada prikupljena po osnovu ovog Zakona prikupljaju se i raspodjeljuju u odnosu 30 posto na račun Fonda, a 70 posto na račun kantona u skladu sa udjelom plaćene naknade na području pojedinog kantona, najdalje u roku od 30 dana. Kanton je dužan minimalno 30 posto rasporediti općinama u skladu sa udjelom plaćene naknade na području pojedine općine.
Sredstva od naknada po osnovu drugih zakona i podzakonskih akata i biće prikupljanja na račun Fonda i neće biti dalje raspodjeljivana.izvor: Akta.ba
