Usvojena rezolucija o Srebrenici!

Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak, 23. maja, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju je glasalo 84 zemlje, 18 je bilo protiv, a 68 suzdržano.

Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.

Profimedia
izvor: N1

Ovo je finalni tekst Rezolucije:

Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno, pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Vijeća sigurnosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog.

Profimedia

Ponavljajući da je krivična odgovornost, shodno međnarodnom pravu za zločin genocida idividualna i ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, religijskoj ili drugoj grupi, odnosno zajednici kao cjelini.

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprječavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, također napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane:

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print