Uskoro nalazi o ubijenim na Korićanskim stijenama

0
146

Prebacivanje laboratorije Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz BiH u Nizozemsku nije dovelo do kašnjenja u procesu identifikacija, a uskoro se očekuju i nalazi za ostatke pronađene u masovnoj grobnici na Korićanskim stijenama.

Ovo tvrdi rukovodilac ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan Matthew Holliday, koji je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da je laboratorija iz BiH u Hag preseljena u prosincu 2017., a počela je s radom u ožujku ove godine, puno prije roka.

Sljedeća grupa DNK nalaza za BiH će biti dostavljena Institutu za nestale osobe (INO) ovog tjedna i među njima će se možda nalaziti nalazi koji se odnose na Korićanske stijene. Nije bilo nikakvog kašnjenja. Mislim da se sama obrada uzoraka DNK i analiza, odnosno uparivanje uzoraka, obavlja bez ikakvog prekida, rekao je Holliday.

U julu prošle godine na Korićanskim stijenama pronađena je masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 137 osobe, koje su ubijene u ljeto 1992. godine.

Holliday nije mogao povrditi da li će svi nalazi za ostatke pronađene na Korićanskim stijenama biti završeni do kolovoza, kada će biti organiziran kolektivni ukop u Kozarcu.

Obitelji ne žele ukopavati nekompletne posmrtne ostatke

Na pitanje koliko će ove godine biti ukopano stradalih Srebreničana, Holliday je kazao da u Idenfikacijskom projektu Podrinje postoji više od 100 identificiranih slučajeva, ali obitelji nisu dale svoj pristanak za njihov ukop.

Moram reći da se u nekim slučajevima radi o nepotpunim posmrtnim ostacima i obitelji čekaju da budu pronađeni dodatni dijelovi posmrtnih ostataka kako bi se kopali potpuni ili cjeloviti posmrtni ostaci, kaže Holliday.

Prema njegovim riječima, prebacivanje laboratorije iz BiH u Nizozmsku nije usporilo procese identifikacije, već je učinilo cijeli proces “uređenijim i efikasnijim”.

Ranije smo imali dva objekta. Jedan u Tuzli, drugi u Sarajevu, i duže vremena je nekad trebalo da se sami uzorci prebace iz Tuzle u Sarajevo, nego što sada treba da se uzorci prebace iz BiH u novu laboratoriju u Haag, rekao je Holliday.

Uprkos navodima INO-a da je došlo do kašnjenja nalaza za BiH, Holliday tvrdi da nema nikakvih problema između Instituta i ICMP-a.

Surađujemo u različitim segmentima kao što je testiranje DNK i uspostavljanje podudarnosti uzoraka DNK. Pružamo tehničku pomoć prilikom ekshumacija s našim forenzičarima, pomažemo prilikom pregleda posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, osiguravamo pristup Institutu ICMP-ovim sistemima sa podacima, pružamo pomoć prilikom prikupljanja referentnih uzoraka od obitelji, kaže Holliday.

Ističe da je suradnja zaista dobra, unatoč brojnim natpisima koji se mogu vidjeti u medijima kako ta suradnja ne funkcionira.

Rad Instituta za nestale osobe učiniti efikasnijim

Mislim da BiH treba preuzeti punu odgovornost za Institut s obzirom da se radi o instituciji BiH. Trebalo bi imenovati sve članove Upravnog odbora Instituta i osigurati više resursa za sam rad, pogotovo za rad područnih ureda na terenu kako bi bili oni bolje osposobljeni za provođenje ekshumacija, smatra Holliday.

Uz manjak resursa, prema Hollidayu, problem predstavlja i činjenica da se Zakon o nestalim osobama u BiH još uvijek u potpunosti ne primjenjuje, te da je došlo do kašnjenja u verifikaciji centralne evidencije.

Fond za nestale osobe nikada nije uspostavljen, a ni Vijeće ministara nije izvršilo izmjene i dopune Instituta za nestale osobe, kako bi učinilo reformu tog Instituta kako bi sam INO bio efikasniji, ističe Holliday.

Prema riječima rukovodioca ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan, najveći problem u traganju za nestalim u BiH je “nepostajanje pouzdanih informacija o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama”.

U BiH se još uvijek traga za više od 7.000 nestalih osoba.