Aarhus centar u BiH i Udruženje “Zeleni Neretve” danas kreću s kampanjom “Da Ljutu ne naljute” koja ima za cilj obustaviti koncesije za izgradnju mini hidroelektrana na, kako su naveli, biseru naših voda.
Na toku rijeke Ljute planirana je izgradnja devet malih hidroelektrana. Ako bi se to realiziralo, kako je saopćeno iz udruženja, rijeka Ljuta, koja je trenutno netaknuta od strane ljudske ruke, zauvijek bi nestala.
Predsjednik Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva” Amir Variščić rekao je da je projekt izgradnje malih hidroelektrana na Ljutoj započet 2006. godine kada je tadašnja Općina Konjic na osnovu raspisanog tendera izdala 41 koncesiju za gradnju mHE na pritokama Gornje Neretve.
– Koncesiju za izgradnju 15 malih HE na Ljutoj dobila je slovenačka kompanija Turboinštitut d.o.o. iz Ljubljane, koja je naknadno osnovala firmu ‘kćerku’ Inghydro d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, a kasnije je sjedište premješteno u Konjic. U kasnijem razdoblju vršeno je preprojektiranje prvobitnog tehničkog rješenja pri čemu je 2011. godine smanjen broj elektrana sa prvobitnih 15 na 11 mHE, o čemu je sačinjen Aneks Ugovora o koncesiji – pojasnio je Variščić.
Ističe da je tom prilikom izvršena značajna tehnička izmjena projekta gdje su tri klasične derivacijske mHE preprojektirane u akumulacijske derivacijske hidroelektrane čime su, kako navodi, i formalno i suštinski izašle iz okvira i definicije malih hidroelektrana.
Udruženje “Zeleni Neretva” iz Konjica pokrenulo je 2012. godine upravni spor protiv okolišnih dozvola za tri predmetne hidroelektrane.
– Nakon godinu dana sud je presudio u našu korist i poništio utužene okolišne dozvole. Godine 2014. sačinjen je drugi aneks Ugovora o koncesiji pri čemu koncesionar ponovo vrši preprojektiranje tehničkog rješenja projekta te ovaj put smanjuje broj elektrana s prijašnjih 11 na 9 mHE. Tokom posljednje dvije godine koncesionar je znatno smanjio svoje aktivnosti na pripremi realizacije ovog projekta – dodao je predsjednik udruženja.
Varišić navodi da su Općini Konjic (Grad Konjic) uputili dva zahtjeva za oglašavanjem građevinskih dozvola ništavim u vezi dvije male hidroelektrane na rijeci Ljutoj, jer radovi na izgradnji planiranih hidroelektrana nikada nisu započeli.
– Iako su radovi na izgradnji mHE na Ljutoj najavljivani nadležnim organima, isti nikada nisu započeli na terenu, što nam daje za pravo da zatražimo od nadležne Službe u upravi Grada Konjica da prethodno ishodovane građevinske dozvole stavi izvan snage – istaknuo je.
Varišić još napominje da pokretanje upravnog spora protiv ishodovanih okolišnih dozvola još nije okončan, ali da svejedno očekuju pozitivan sudski ishod i obaranje predmetnih dozvola.
Kako je podvukao, rijeka Ljuta je jedna od posljednjih bh. planinskih rijeka koja je ostala netaknuta od strane ljudske ruke cijelim svojim tokom.
– Razlog leži u njenoj nepristupačnosti. Smještena u planinskom području i ova rijeka, baš kao i naselja oko nje, nemaju kvalitetnu infrastrukturnu povezanost. Također, klisurasto-kanjonski tip toka Ljute dodatno onemogućava pristup rijeci, pa su njeni rijetki posjetitelji najčešće ribolovci i ljubitelji kanjoninga. Nažalost, ovo iznimno vrijedno prirodno područje već skoro 50 godina čeka svoju institucionalnu zaštitu u vidu Nacionalnog parka, pa je i to jedan od razloga zašto rijeka Ljuta još uvijek nije pod zaštitom države – pojasnio je on.
Na kraju je podsjetio da se Sedmica nauke održava do 7. juna gdje tim od oko 50 znanstvenika i istraživača, zajedno s umjetnicima, aktivistima i predstavnicima ekoloških udruženja, provodi sedam dana u mjestu Ulog na obalama rijeke Neretve kako bi skupljali podatke o ovom jedinstvenom riječnom području u Bosni i Hercegovini i kako bi pozvali na njegovu zaštitu. Dio istraživanja bit će i rijeka Ljuta.
federalna.ba/Fena