U okviru manifestacije “508. Dani Ajvatovice” u ponedejljak, 25. juna 2018. godine u Islamskom centru na Kalibunaru u Travniku promovisana je knjiga „Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine“, autora dr. Aladina Husića.
Knjigu su travničkoj publici predstavili promotori: dr. Ahmed-ef. Adilović muftija travnički, mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i autor dr. Aladin Husić, naučni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Moderator je bio Rešad-ef. Lendo sekretar Muftijstva travničkog.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Lavić istakao je da je autor, kako bi postigao zadati cilj, konsultirao brojnu arhivsku građu iz arhiva u Ankari, Istanbulu, Dubrovniku, Veneciji i Sarajevu. Pored toga, u radu se autor oslanjao i na publicirane izvore, a među njima su najzačajniji Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije i Putopis sa hadža 1615. godine autora Jusufa Livnjaka.
Muftija travnički dr. Adilović tokom svog izlaganja izdvojio je nekoliko veoma zanimljivih priča o bosanskim hadžijama, naglašavajući njihov položaj u društvu i socijalni status. Napomenuo je da se svi podaci navedeni u knjizi temelje na pouzdanim izvorima i ukazao na potrebu važnost pisanja i bilježenja svih važnijih događaja, između ostalog i pisanja ljetopisa svih naših džemata i džamija.
Autor knjige, dr. Husić se zahvalio domaćinu na organizaciji promocije i upoznao prisutne kako je knjiga nastale, te se osvrnuo na značaj i potrebu pisanja i bilježenja, navodeći primjer livanjskog imama Hadži Jusufa Livnjaka koji je zabilježio svoje putovanje na hadž. U uvodnom dijelu autor se bavi pitanjem značaja hodočašća kao vjerske, kulturne, i civilizacijske tekovine kao i potrebom da se ovo pitanje pokuša sagledati u nešto širem tematskom, vremenskom, ali i prostornom kontekstu. Naročito, ako se ima u vidu da u našoj historijskoj nauci na žalost ne postoji niti jedan pokušaj da se pitanje hodočašća obuhvati na cjeloviti način, kako na prostornoj i vremenskoj širini tako ni problemskoj dubini. Činjenica da je autor ovu temu promatrao sa osam različitih aspekata dovoljno govore o ozbiljnosti samog autora da prepozna sve ono što je važno kad je u pitanju hodočašće muslimana Bosne i za vrijeme osmanske vlasti.
