Shodno tome, dopisnik BBC-a iz Moskve, Steve Rosenberg otputovao je u ovu regiju kako bi istražio navedenu pojavu, ali i to kako topljenje permafrosta utječe ne samo na klimu već i na okolinu i živote ljudi u Sibiru.
Naučnici već neko vrijeme upozoravaju da se ogromne površine u Sibiru polako tope, a one su inače stalno zamrznute tokom godine neovisno o godišnjem dobu. Samim time, posljedice za klimu bi mogle biti izuzetno opasne.
Navedeno je i to da se vjeruje da otapanje permafrosta oslobađa enormne količine stakleničkih plinova, koji bi ipak mogli još više pogoršati ionalo akutan problem klimatskih promjena.
Novinar BBC-a je izbočine na površini zemlje opisao kao “ožiljke klimatskih promjena”. Zbog topljenja permafrosta dio zemlje “propada” niže, a s obzirom na to da su neke od izbočina pune vode, posljedica bi mogla biti i stvaranje velikih jezera.
Sve je to dokaz da porast temperatura drastično mijenje područje Sibira. Za ljude koji tu žive to ima vrlo konkretne posljedice poput malih površina za ispašu stoke, ali i vrlo otežano kretanje zbog ogromnih izbočina.
U permafrostu se, naime, nalazi jako puno organskog materijala kao što su grmlje, trava i sl. Organski materijal koji je u njemu, sadrži mnogo stakleničkih plinova i kada se permaforst topi oni odlaze u atmosferu i pojačavaju efekat staklenika koji značajno doprinosi klimatskim promjenama.
Uz sve navedeno, ovogodišnji veliki šumski požari u Sibiru doprinijeli su topljenju permafrosta sve do Arktičkog kruga i to problem čini još većim.
izvor: klix.ba
