Školaraca je iz godine u godinu sve manje – taj podatak i nije neka novost. Upozoravaju na to stručnjaci već godinama, ali njihovi apeli, čini se, nisu urodili plodom jer je manjak učenika zatvorio 44 škole u Federaciji BiH u posljednjih pet godina. Podatak je to koji jasno prikazuje demografski pad u ovom entitetu.
Statističari entitetskog zavoda detaljno su prikazali stanje u biltenu “Osnovno obrazovanje” i većina kantona ne može se pohvaliti pozitivnom viješću – rastom broja učenika. Od 2018./2019. do 2022./2023. godine broj škola kontinuirano je padao. Prve promatrane godine u FBiH je radilo 1080 škola, a posljednje promatrane godine taj broj je pao na 1036.
U skladu s tim smanjen je i broj odjela u školama, kojih je u pet godina manje za čak 73. Govoreći o konkretnom broju upisanih učenika u osnovne škole, 2018./2019. bilo ih je 184.053, a školske 2022./2023. – 169.786. Preračunavajući brojeve dolazimo do smanjenja od čak 14.267 učenika u osnovnim školama. U pet godina samo se povećavao broj zaposlenih nastavnika.
Posljednje promatrane godine (2022./2023.) u odnosu na prvu prikazanu statistike bilježe čak 393 nastavnika više. Analizirajući detaljnije podatke, dolazimo do trenutačnog stanja u USK-u. U pet školskih godina 15 je škola manje, 173 odjela, 4225 učenika te 231 nastavnik. Manjak učenika u Posavskom kantonu zatvorio je vrata dviju škola. Dvanaest je odjela manje, 496 učenika te šest nastavnika. Tuzlanski kanton ostao je bez jedne škole te 2400 učenika. Iako je broj učenika u ovom kantonu broj odjela se povećavao.
Sedam ih je više u 2022./2023. nego prije pet školskih godina te 200 nastavnika više. Bez devet škola ostao je Zeničko-dobojski kanton te bez 2051 učenika. No, jednako kao i u TK-u, broj odjela i nastavnog osoblja i u ZDK-u je rastao.
U pet godina formirano je 37 odjela te su zaposlena 144 nastavnika više nego što ih je bilo 2018./2019. godine, kada je i učenika bilo više. Trend smanjenja broja škola i učenika te povećanja broja nastavnika u školama zabilježen je i u Srednjobosanskom kantonu. Lokalne zajednice ovog kantona ostale su bez triju škola, 54 odjela i 3157 učenika, a posljednje godine zaposlenih nastavnika bilo je 38 više nego u 2018./2019.
U Bosansko-podrinjskom kantonu zatvorena je jedna škola, ali podaci pokazuju da je u ovom kantonu formirano novih 11 odjela, upisano 135 učenika više te radilo 7 nastavnika više. Broj škola u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa 130 pao je na 125. Odjela je 34 više, upisanih učenika 944 manje te 36 nastavnika više. Kako je prikazano u podacima, škole u ZHK-u imale su 619 učenika manje 2022./2023. nego 2018./2019., četiri škole manje i 38 nastavnika manje.
U SK-u otvorene su dvije nove škole i upisanih učenika je više, i to za 379, te 262 nastavnika više. Hercegbosanski kanton ostao je bez 6 škola, 889 učenika te 19 nastavnika.
Ovi podaci, zbog kojih su i demografi sve glasniji, pokazuju stanje u BiH koje nimalo nije pohvalno. Podaci su neosporno alarmantni jer se gubi najvrjedniji razvojni potencijal i dovodi u pitanje buduće funkcioniranje obrazovnog i ostalih sustava, upozoravaju. Mišljenja su i da je negativan trend moguće zaustaviti i preokrenuti, ali pod uvjetom da postoji politička volja te kada ne bi političke misli i osjećaji, politički interesi i ideološki uski okviri prevladavali nad znanstvenim zakonitostima.
Dukčiji.radio
