Direktnim i unakrsnim ispitivanjem svjedoka odbrane Enesa Smajića i vještaka Radivoja Ikonića, koje je predložila odbrana trećeoptuženog, danas je u Sudu Bosne i Hercegovine nastavljeno suđenje u predmetu Fadil Novalić i drugi.
Optuženi u ovom predmetu terete se u vezi s nabavkom 100 respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM, koje je, nakon proglašenja stanja nesreće u FBiH, uzrokovnog pandemijom koronavirusa u proljeće 2020. godine, za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) iz Kine uvezla firma „F. H. Srebrena malina“.
Pored Fadila Novalića, premijera Federacije BiH optuženi su – suspendovani direktor FUCZ-a Fahrudin Solak i vlasnik firme F. H. “Srebrena malina” Fikret Hodžić, kao i pravna osoba F. H. Srebrena malina, te federalna ministrica finansija Jelka Milićević.
Svjedok Smajić, viši inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ispitan je u vezi s određenim aktivnostima koje je poduzimao u ovom predmetu, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, a povodom usmenih naloga tužitelja, odnosno naredbi Suda i u kontekstu službene zabilješke koju je sačinio.
Odgovarajući na upite braniteljice trećeoptuženog Fikreta Hodžića, advokatice Mirne Avdibegović, svjedok je potvrdio kako su izvršene određene provjere u vezi sa stanjem blagajne u sjedištu firme Srebrena malina u Srebrenici.
U vezi s tim je, prema kazivanju ovog svjedoka, utvrđeno da se u metalnoj kasi nalazilo 87.000 KM i to 843 novčanice u apoenima od 100 KM i 13 u apoenima od 200 KM.
Istovremeno, potvrdio je kako su vršene i provjere u nadležnoj banci u kojoj su pronađeni određeni dokumenti, ali da je nedostajala odluka o isplati blagajničkog maksimuma u visini od 100.000 KM, te da je naknadno izražena potreba za tim sredstvima.
Svjedok je dodao kako je inspektorima SIPA-e stavljeno na uvid sve što je traženo, te da su u vezi s razlikom od 13.000 postojale dvije odluke o raspodjeli sredstava kooperantima Srebrene maline.
Na upite zastupnika optužbe, tužitelja Mirze Hukeljića u vezi sa dokumentovanjem spomenutih isplata i odlukom o blagajničkom maksimumu, svjedok Smajić je naveo da u banci ta odluka nije pronađena.
Na insistiranje tužitelja u vezi sa sjedištem firme Srebrena malina i njegove (tužiteljeve) tvrdnje da je de-facto ono bilo u Vogošći, odnosno da je on (svjedok) bio poslan u Vogošću, svjedok je odgovorio da nije, podsjećajući da je bilo više timova koji su vršili određene provjere te da su njegove kolege bili tamo i u Ilijašu.
Vještak ekonomske struke Radivoje Ikonić, koji je, prema vlastom kazivanju, dosada izvršio oko 2.000 vještačenja i koji posjeduje dugogodišnje iskustvo u inspekcijskim poslovima te više certifikata, uključujući certifikat američke agencije FBI, iznio je mišljenje na temelju nalaza, odnosno uvida u poslovne isprave i poslovne događaje koji se vežu za pravno lice Srebrena malina.
U direktnom ispitivanju je kazao kako je analizom opsežne dokumentacije koja mu je data na uvid, a shodno naredbi Suda, utvrdio kako je dobit Srebrene maline u sklopu nabavke respiratora ACM 812A koju je ta firma ostvarila nakon isplate svih troškova iznosila svega 6,6 posto.
Pojasnio je kako se do te vrijednosti dođe kada se nabavna vrijednost robe s PDV-om stavi u odnos s prodajnom vrijednošću s PDV-om.
Na upit u vezi s maržom, naveo je kako je ona u ovom slučaju iznosila 11 posto, te da u tom pogledu nije uključen trošak/obaveza od 150.000 KM prema crnogorskoj firmi (BTL Medical) koja je posredovala u kupovini respiratora.
Dodao je kako ta obaveza nije isplaćena zbog blokade računa, te da bi da je to uračunato dobit i marža iznosile znatno manje, uz opasku kako on nikada ne bi radio ispod 30 posto.
Naveo je i da nema ograničenja u iznosu marže kada se radi o nabavci medicinskih uređaja, te da se ograničenja u tom pogledu odnose na promet lijekova.
Inače, u fokusu njegovog nalaza i mišljenja bila je analiza postupaka u vezi s nabavkom respiratora, kredibilitet firme Srebrena malina, tokovi kretanja novca i finansijsko poslovanje, te opravdanosti avansnog plaćanja i blagajničko poslovanje.
Vještak je ocijenio i kako nema potrebe da se izjašnjava o kredibiltetu Srebrene maline s obzirom na to da je posao završen, navodeći, istovreemno, kako poslovanje ove firme karakterizirao stalni rast prihoda i dobiti u periodu od 2016. do 2019. godine.
U pogledu isplate dobavljaču, vještak je kazao kako nije bilo moguće direktno platiti kompaniji iz Kine te da se to uvijek vrši putem korespondentne banke.
Kada se radi o avansnom plaćanju vještak Ikonić je kazao kako u vrijeme pandemije nijedna zemlja nije htjela dati medicinsku opremu bez avansa, te da za to u vanrednim prilikama nema zakonskih prepreka.
Ikonić se izjasnio i u pogledu blagajničkog maksimuma, pozivajući se na Uredbu o načinu plaćanja gotovim novcem u RS, te podsjećajući da iznos gotovinskog plaćanja u poljoprivrednoj djelatnosti nije ograničen.
Vještak je rekao kako je sve analizirao na osnovu kartica te da nije primjetio nikakve propuste, navodeći kako 100.000 KM koje se spominju u kontekstu blagajničkog maksimuma nemaju veze s kupovinom respiratora.
Optuženi Fikret Hodžić je kazao kako većina firmi ima ugovore s bankama da odluku o blagajničkom maksimumu dostavljaju na kraju određenog poslovnog perioda, na što je vješak prokomentirao – kako pretpostavlja, da je nešto bilo sporno, da ta sredstva ne bi bila ni isplaćena.
Odgovarajući u unakrsnom ispitivanju, vještak Ikonić je kazao kako ne zna zašto je Odluka o blagajničkom maksimumu retroaktivno dostavljena.
U nastavku je Hodžićeva odbrana u sudski spis uložila Nalaz i mišljenje, čiju je autentičnost vještak Ikonić prethodno potvrdio, kao i službenu zabilješku SIPA-e.
Nastavak suđenja zakazan je za 9. novembra, a kako je najavljeno, na tom bi ročištu trebao biti ispitan još jedan svjedok odbrane trećeoptuženog.
