Članovi Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja sredinom jula ove godina uradili su još jedan važan posao u vezi s očuvanjem genetskog potencijala ove pasmine.
Stručnjaci s Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane, s kojim Udruženje ima dugogodišnju saradnju, trajno su u banci gena pri tom fakultetu pohranili sjeme tri linije pastuha za očuvanje pasmine, rekao nam je član Udruženja Enver Žiga.
Trajno čuvanje – Bosanski brdski konj još je ugrožena pasmina, ali se stanje znatno poboljšalo u odnosu na prethodne godine. Posljednji potez koji smo napravili, od velikog je značaja, jer smo uspjeli pohraniti gene tri linije pastuha Miška, Baruta i Durmitora. Ovo je dobro, jer ako se nešto poremeti u uzgoju tih pastuha, sada imamo gene na trajnom čuvanju – kazao nam je Žiga. Stanje se, generalno, popravilo od 2010. godine, kada je ovo udruženje počelo s radom. Tada su postojala samo dva uzgajivača, jedan u Sloveniji i ergela na Borikama, a imale su ukupno sedamdesetak grla. Trenutno stanje je dosta bolje i sada ima skoro 170 grla, što je veliki značaja za očuvanje ove pasmine. –
Radom smo uspjeli povećati broj uzgajivača tako da se sada bosanski brdski konj organizirano uzgaja u Švicarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Teško smo došli do ljudi koji hoće da se ovim bave. Pozitivno je što bi trebali i dalje da se širimo i sada smo u kontaktu sa jednim uzgajivačem iz Austrije i Crne Gore – rekao nam je Žiga. Dobili sredstva Osim ove tri linije, u septembru bi trebali da zaštite i četvrtu pasminu Đulbeg. – Stalno se trudimo da javnosti prezentiramo šta to mi radimo, kakvi su nam rezultati. Od 2007. godine borim da nam država da poticaj za očuvanje ove vrijedne pasmine. Ove godine smo uspjeli, dobili smo neka sredstva, ona još nisu operativna, ali smo se pomakli sa mrtve tačke – kazao je Žiga. Pomagali ljudima – Pasmina bosanskog brdskog konja bila je prisutna na području cijele bivše Jugoslavije, oni su pomagali ljudima kada nije bilo mehanizacije i puteva. Danas su izgrađeni putevi, imamo svu mehanizaciju i za takav rad konji nam ne trebaju – ističe Žiga.
Miško oždrijebljen 1927. u štali Ibrišima Ćutahije Miško je prvi put oždrijebljen 1927. godine u selu Rakitnica kod Rogatice u štali Ibrišima Ćutahije. Doveden je u ergelu u Sarajevu, gdje je pokazao svoje dobre karakteristike i prenosio ih na svoje potomstvo. Specifično je, kada se gledaju fotografije prvog Miška i Miška na nekoj od ergela, da su to skoro identični konji. Svi potomci ove linije pastuha nose prvo ime Miško i onda neko drugo ime ili broj.
/izvor:avaz.ba/
