Odnos broja penzionera i broja aktivnih osiguranika u BiH je gotovo izjednačen, što ukazuje na ekonomsku neodrživost penzijskog sistema, piše u Izvještaju o socijalnoj uključenosti koji je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Izvještaj o socijalnoj uključenosti za 2016. godinu predstavlja pregled socio-ekonomskih trendova od 2013. do 2016. godine s akcentom na 2016. godinu. Analize su bazirane na zvaničnim dostupnim podacima domaćih i stranih izvora. Izvršeno je poređenje glavnih pokazatelja Bosne i Hercegovine sa zemljama jugoistočne Evrope.
Nakon izvršnog sažetka gdje su predstavljeni glavni nalazi iz Izvještaja za 2016. godinu, u narednim poglavljima je detaljnije opisano stanje u oblastima iz kojih proizilaze strateški ciljevi inkluzivnog rasta za BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku u 2015. godini jedan od oblika socijalne zaštite primalo je ukupno 561.284 korisnika, od čega su 143.552 maloljetna korisnika i 417.732 punoljetna korisnika. Realizacija ključnih mjera koje se provode u okviru implementacije Akcionog plana Reformske agende 2015.-2018. u oblasti socijalne zaštite trebala bi doprinijeti smanjenju broja siromašnih osoba, održivom penzionom sistemu te unapređenju sistema socijalne i dječije zaštite.
Prema podacima iz Popisa stanovništva u BiH 2013. godine 2,82 posto stanovništva u BiH je nepismeno. Po rodnoj podjeli je nepismeno 0,78 posto muškaraca i 4,76 posto žena.
U BiH broj penzionera je i dalje u stalnom porastu. U Federaciji Bosne i Hercegovine u decembru 2016. godine broj penzionera je bio 409.335, dok je prosječna penzija iznosila 368,93 KM. Odnos broja penzionera i broja aktivnih osiguranika je gotovo izjednačen, što ukazuje na ekonomsku neodrživost penzijskog sistema.
Tržište radne snage u BiH u posljednjih deset godina karakteriše visoka neaktivnost, nezaposlenost, a posebno dugoročna nezaposlenost. Aktivne politike tržišta rada, iako bilježe pozitivan trend, zahtijevaju evaluaciju njihove efikasnosti i održivosti u dužem periodu.
Kako kažu s druge strane, većina poslodavca prilikom konkursnih procedura navodi neophodne vještine koje je potrebno posjedovati za obavljanje određenog radnog mjesta. Za BiH je karakterističan i visok udio neaktivnog stanovništva. Neaktivnog stanovništva ima više nego zaposlenih i nezaposlenih zajedno i to prema podacima Ankete o radnoj snazi koja obuhvata i zaposlene u sivoj ekonomiji.
U periodu 2013.-2016. godine broj neaktivnih se smanjio iako ne znatno (1,415 miliona u odnosu na 1,465 miliona). Najviše neaktivnih čine žene, a kao razlog neaktivnosti 334 hiljada žena navodi da su domaćice. Za razliku od žena, muškarci kao najčešći razlog neaktivnosti navode da su penzioneri (303 hiljade). Prema obrazovnoj strukturi je među neaktivnima 54,2 posto osoba koje imaju osnovno obrazovanje i niže.
Posmatrajući BiH i zemlje iz okruženja i EU28, vidljivo je da BiH ima veću stopu zaposlenosti i manju stopu nezaposlenosti samo od Kosova. Prema godišnjem izvještaju o implementaciji Strategije Jugoistočne Evrope, stopa zaposlenosti regije jugoistočne Evrope iznosi 51,4 posto, tako da BiH zaostaje za 8,2 procentna poena.
Strategija jugoistočne Evrope ima postavljen cilj za BiH da će 2020. godine ostvariti stopu zaposlenosti 20-60 od 48,8 posto i prema posljednjem Izvještaju BiH je najudaljenija od ostvarenja cilja.
Stopa zaposlenosti mladih (15-24 godine) je najniža u poređenju sa EU28 i iznosi tek 13,8 posto prema anketi o radnoj snazi, bez značajnih promjena u periodu 2013.-2016. godine. Ako posmatramo starosni interval od 25-34 godine stopa zaposlenosti iznosi 52 posto. Ovo može biti rezultat toga da u BiH u prosjeku student diplomira u 25. godini, a postoji i sve značajniji trend povećanja upisa na fakultete.
Stopa nezaposlenosti u BiH je 2016. godine iznosila 25,4 posto i smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 2,3 procentna poena. Posljednji podaci ankete o radnoj snazi za 2017. godinu ukazuju na znatno smanjenje stope nezaposlenosti od čak 5 procentnih poena.
U pogledu nezaposlenosti, najveći problem u BiH je što je nezaposlenost strukturne prirode. To znači da najveći udio predstavljaju osobe koje su nezaposlene više od godinu dana. Najveću stopu nezaposlenih imaju osobe koje imaju završenu srednju školu (25,4 posto u 2016. godini). Prema starosti je nezaposlenost najizraženija među mladima (54,3 posto) te je znatno smanjena u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 62,3 posto. Prema spolu, nezaposlenost je više zastupljena kod žena (30 posto), nego kod muškaraca (22,5 posto).
Klix.ba
