U dolini Neretve cvjeta uzgoj slatkog krompira batata

0
32

Poljoprivreda u dolini Neretve sve više poprima duhanski ciklus, odnosno cjelogodišnji rad, ali ne oko jedne, već više kultura. Vlatko Maslać, poljoprivrednik iz čapljinskoga naselja Višići, može se reći da sa sjetvom žitarica počinje u ranu jesen.

To je, kaže, tradicija koju ne napušta, zatim slijedi zimska salata pa rane povrtlarske kulture, obično rajčice, a onda breskve i nektarine te cvijeće, uglavnom krizanteme. Trenutke slobodnog vremena popunjava pčelarstvom, a onda slijedi jesen i vađenje batata, nove kulture koju je usvojio kako bi upotpunio svoj proizvodni asortiman, piše Večernji list BiH.

Sadi se u svibnju

Prije svega, nije to ni toliko novo, mi se već desetak godina bavimo uzgojem batata. To je tzv. slatki krumpir, a u biti to uopće nije porodica krumpira, nego slaka. “Mi iz Poljoprivredne zadruge Matica Višići počeli smo taj uzgoj pomalo za sebe, a ove godine malo smo podignuli proizvodnju, dogodine je planiramo širiti. Cilj nam je da ljudi upoznaju što je batat i koje su dobrobiti njegova konzumiranja.”

Batat je poželjan svima, a posebice dijabetičarima, njima nije preporučeno konzumiranje krumpira, a batat u prehrani zamjenjuje krumpir. Ne samo da ga zamjenjuje nego ga nadmašuje, čak se od njega mogu pripremati i slastice.

Nedavno sam na televiziji vidio prilog da je dobar u sprječavanju Alzheimerove bolesti. Vlatko objašnjava i kako se batat proizvodi. Proizvodnja nije kao kod krumpira, sadi se sadnica na proljeće, negdje u svibnju. Nije otporan na led. Od batata sami proizvodimo reznice i sadnice. Sadi se na “bankove“ na foliju, trideset, četrdeset centimetara u redu, a red od reda 1,5 metara jer to je veliki puzavac. Nema nikakve zaštite, nikakvih štetnika, što je vrlo važno. Prinosi mogu biti 2–3 kilograma po struku”, govori nam i što on i drugi zadrugari koji se trenutačno bave proizvodnjom očekuju od te kulture.

Cijena batata trenutačno je “prenapuhana” pa ga dosta ljudi zbog toga ne uzima. On ima specifičan okus, ima ga više vrsta – narančasti, roza… A svaka vrsta ima svoj šmek. Preporučio bih ljudima da ga počnu uvoditi u prehranu s ovim domaćim krumpirom, da ga miješaju i kušaju pa će vremenom ostaviti krumpir, a prihvatiti batat. A jamči li proizvodni niz poput Maslaćeva, koji poprima oblik industrijske proizvodnje, prihode cijele godine?

“U svakoj proizvodnji ima nešto praznog hoda što se tiče prihoda. Batat se vadi ima mjesec i pol dana, kada je većina drugog posla odrađena, ide se u zimu, može nadomjestiti ovaj drugi dio sezone”, objašnjava nam.

Od 2,50 do 5 KM za kilogram

Inače, batat je višegodišnja biljka čija je postojbina, kao i krumpira, Srednja Amerika, no zbog klimatskih prilika u BiH mora se saditi svake godine, obično u proljeće, a proizvodni ciklus, ovisno o vremenu sadnje, traje četiri mjeseca. Batat je još uvijek novost na tržištu poljoprivrednih proizvoda u BiH. Teško je očekivati da bi mogao dostići rasprostranjenost krumpira i kukuruza, koji također potječu iz Srednje Amerike. No Vlatko Maslać odlučio je pokušati. S obzirom na trenutačne cijene na veletržnici u Tasovčićima, kilogram batata je od 2,50 do 3 KM, a u prodajnim lancima i do 5 KM/kg.

Večernji list