Na podračunu kod Centralne banke Bosne i Hercegovine nalazi se 200 miliona maraka neraspoređenih sredstava od putarine jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) još nije utvrdio konačnu metodologiju za raspodjelu prikupljenih prihoda namijenjenih izgradnji autoputeva u BiH.
Predsjedavajući Upravnog odbora UIO Vjekoslav Bevanda izjavio je za Faktor da je više puta upućivao na dnevni red prijedlog odluke o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju autoputeva, ali nije postojala saglasnost entitetskih ministara ni članova Upravnog odbora iz reda eksperata.
– Nakon izmjena i dopuna Zakona o akcizama u BiH, koji je stupio na snagu 1. januara 2018. godine, samo jednom je donesena privremena odluka o raspodjeli sredstava s posebnog računa jer nije bilo moguće postići saglasnost među predstavnicima entiteskih vlada. U međuvremenu formirana je radna grupa kako bi se pronašlo kompromisno rješenje. Imajući u vidu sve što smo naveli, nemoguće je dati precizan odgovor kada će biti raspoređena ova sredstva – pojasnio je Bevanda.
Upravni odbor UIO je donio Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, koja se primjenjuje od 1. februara 2018. godine. Ovom odlukom je utvrđena privremena raspodjela naplaćenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koji se vode na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke BiH.
Od ukupno prikupljenih prihoda po ovom osnovu 10 posto ostaje na podračunu kod Centralne banke BiH, a služit će za poravnanje raspoređenih prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele.
Preostalih 90 posto prihoda dijeli se korisnicima i to entitetima i Brčko Distriktu BiH, tako da 59 posto pripada Federaciji BiH, 39 posto pripada Republici Srpskoj, a dva posto Brčko distriktu BiH, pojasnili su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
– Kako je od početka primjene spomenute odluke prošlo gotovo pet godina, u međuvremnu se na računu rezervi nakupio iznos od 200 miliona maraka, koji je za sada ostao neraspoređen korisnicima. U međuvremenu entitetska preduzeća koja se bave izgradnjom autoputeva u BiH kreditno se zadužuju, dok ovaj novac stoji neiskorišten. Da situacija bude još gora, Uprava za indirektno oporezivanje od sredine 2021. godine mora iz svog budžeta na mjesečnom nivou plaćati naknadu Centralnoj banci BiH za vođenje depozitnih računa na kojima se nalazi neraspoređeni novac. Po ovom osnovu UIO mora iz svog budžeta platiti Centralnoj banci BiH više od 100.000 maraka godišnje. Riječ je o ogromnim sredstvima koja se plaćaju samo zato što se ovaj novac ne raspoređuje – izjavio je za Faktor Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.
