U BiH, ali i u svijetu, 2025. godinu su obilježile brojne demonstracije: Širom planete ljudi su izlazili na ulice

Širom Bosne i Hercegovine narod je izlazio na ulice zbog izraelskih napada na Gazu kako bi poslao snažnu poruku solidarnosti. U našoj zemlji početak prošle godine obilježila je odluka o povećanju minimalne plaće, a koja je potaknula i proteste radnika i poslodavaca.Svoje nezadovoljstvo kasnije su iskazali i rudari te studenti koji su tražili odgovornost za žrtve stravičnih poplava koje su prošle godine pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo. Također, protestovali su i radnici BHRT-a koji se bore za opstanak javne televizije.

Protesti u znaku podrške narodu Gaze bili su možda i najimpozantniji. Milioni ljudi na svim kontinentima organizovali su mirne, ali snažne demonstracije, zahtijevajući prekid sukoba i zaštitu civilnog stanovništva. Poslana je i snažna globalna podrška humanosti i solidarnosti.

Susjednu Srbiju kroz cijelu prošlu godinu ispratili su protesti studenata koji još uvijek traže pravdu za žrtve pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i izbore u zemlji. Tokom 2025. studenti i građani organizovali su blokade fakulteta i ulica širom Srbije – od Beograda i Novog Sada do Niša, Kragujevca i mnogih drugih gradova.

Jedan datum ostat će posebno upamćen, a to je 15. mart kada je održan najmasovniji protest u modernoj historiji Srbije. U Beogradu je tada, kako je navedeno iz Arhiva javnih skupova, oko 325.000 ljudi učestvovalo u demonstracijama protiv vlade i predsjednika Aleksandra Vučića.

Taj dan će u Srbiji možda zauvijek ostati upamćen kao dan kada je, prema tvrdnjama studenata, brojnih aktivista i javnih ličnosti, upotrijebljen zvučni top tokom 15 minuta šutnje za žrtve nadstrešnice, a što je dodatno naljutilo demonstrante.

Kada je riječ o Evropi, gorjele su ulice Francuske, Italije, Španije, Mađarske i Bugarske. U Bugarskoj su demonstracije buknule uoči uvođenja eura u zemlji, a kasnije su se proširile zbog korupcije i loše ekonomske situacije.

Građani su izlazili na ulice zahtijevajući veća socijalna prava, bolju ekonomsku politiku i borbu protiv korupcije. Demonstracije su bile masovne, često praćene sukobima s policijom.

Francuska je imala i jedne od najmasovnijih demonstracija zbog femicida. Više od 50.000 ljudi izašlo je na ulice kako bi poslali snažnu poruku u borbi protiv nasilja nad ženama.

U Mađarskoj su se tražile ostavke vlade te zaštita prava djece. Španija je bila jedna od najbučnijih zemalja kada je riječ o demonstracijama za slobodu naroda Palestine.

I američki predsjednik Donald Trump bio je u posebnom fokusu demonstracija. Protesti protiv Donalda Trumpa širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) okupili su stotine hiljada ljudi nezadovoljnih politikama njegove administracije.

Održano je nekoliko protesta, u svim saveznim državama, protiv proširenja izvršnih ovlašćenja i drugih kontroverznih poteza vlasti.

U aprilu je pod sloganom “Hands Off!” stotine hiljada ljudi izašlo na ulice u više od 1.200 gradova zahtijevajući zaštitu demokratskih prava i kritikujući Trumpove uredbe, dok su se u oktobru održale masovne “No Kings” demonstracije s milionskim prisustvom u mnogim velikim gradovima protiv, kako su demonstranti navodili, autoritarnog pristupa vlasti i politike imigracije.

Mladi u Nepalu predvodili su masovne proteste tokom kojih su uspjeli protjerati ministre i članove njihove porodice, poniziti ih, a pojedine i brutalno ubiti. Nasilje na ulicama eskaliralo je kada je Vlada zabranila društvene mreže zbog čega su demonstracije postale masovne i brutalne.

Nepalski premijer KP Sharma Oli zatim je podnio ostavku usljed pritiska javnosti, a supruga bivšeg premijera Nepala Jhale Nath Khanala živa je spaljena u kući. Nakon protesta demonstranti su putem Discorda izabrali novu premijerku, 73-godišnju Sushilu Karki.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka s ovih protesta bio je kada su demonstranti ministra finansija natjerali da u donjem vešu bježi kroz rijeku dok su ga gađali brojnim predmetima.

Krajem septembra i početkom oktobra Maroko je zahvatio talas demonstracija predvođenih mladima, najveći od Arapskog proljeća 2011. godine, u znak protesta zbog nedovoljno finansiranog zdravstva i obrazovanja.

Nakon nemira, vlada je izjavila da je posvećena socijalnim reformama i najavila povećanje izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje.

Godina 2025. obilježena je masovnim protestima širom svijeta, uključujući i BiH, kao odgovor na brojne političke, društvene i humanitarne probleme. Građani su izlazili na ulice tražeći pravdu, odgovornost vlasti i promjene, a protesti su pokazali snažan globalni talas građanskog nezadovoljstva i zahtjeva za reformama.

U nekim zemljama, protesti su urodili plodom pa je tako došlo do pada vlade, ostavki i konkretnijih političkih promjena.