U tragičnoj saobraćajnoj nesreći kod Bijeljine poginule su dvije djevojke, maturantkinje Bijeljinske gimnazije. Prema podacima, godišnje u Bosni i Hercegovini stradaju stotine ljudi, a broj saobraćajnih nesreća iz godine u godinu ostaje visok. O uzrocima nesreća, kao i o načinima kako učiniti saobraćaj sigurnijim, za N1 govorio je Osman Lindov, saobraćajni vještak i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.
Lindov ističe da je situacija sa saobraćajem u BiH postala gotovo svakodnevna pojava, koja nije dovoljno ozbiljno shvaćena.
“Moramo shvatiti da naši mladi ljudi ginu u saobraćaju. I to nije mali broj”, rekao je Lindov.
BiH u Evropi na veoma lošem mjestu
Svake godine u Bosni i Hercegovini zabilježi se oko 35.000 saobraćajnih nesreća, a prošle godine život je izgubilo 255 osoba. Iako se najčešće navode brzina i alkohol kao glavni uzroci nesreća, Lindov smatra da je stvar složenija. On naglašava da je pravo rješenje u preventivnim mjerama, koje bi trebale da poduzimaju institucije, a ne samo policija.
“Statistika nam pokazuje da smo u Evropi na vrlo lošem mjestu. Podaci o nesrećama se prikupljaju na različitim nivoima vlasti, ali često nisu tačni zbog nesređenih baza podataka. Također, BiH bi se trebala ugledati na zemlje koje su u tom segmentu postigle bolje rezultate”, rekao je Lindov.
Lindov ističe i da država već 15 godina nije uspjela usvojiti adekvatne strategije i akcione planove za unapređenje saobraćajne sigurnosti. Iako je strategija za sigurnost saobraćaja već izrađena, ona je, prema njegovim riječima, “zatvorena u fioci” i nije realizovana.
“Ministarstvo saobraćaja i komunikacija ne shvata ozbiljnost problema”, rekao je Lindov.
Loša putna infrastruktura
Kada je riječ o lošoj infrastrukturi, Lindov ističe da sigurnost saobraćaja u BiH značajno ovisi o stanju cesta. On podsjeća da je većina magistralnih puteva u zemlji u lošem stanju i da bi njihovom rekonstrukcijom broj nesreća mogao biti značajno smanjen.
“Ponekad samo popravka opasnih dionica smanjuje broj nesreća na tim mjestima. U BiH ima 180 crnih tačaka na cestama i one su prioritet za rješavanje”, rekao je.
Lindov također ističe potrebu za većim ulaganjem u sigurnosnu infrastrukturu, napominjući da se prečesto zanemaruju osnovni sigurnosni standardi.
“Na magistralnim putevima, pogotovo onima koji prolaze kroz naselja, potrebno je osigurati trotoare i adekvatne bankine za pješake”, mišljenja je.
U kontekstu kaznene politike, Lindov smatra da bi kazne za prekršaje u saobraćaju trebale biti strože, ali da kazne nisu dovoljno efikasne ako se ne adresiraju i drugi faktori poput infrastrukture.
“Nemojte da nam jedini odgovor bude povećanje kazni. Moramo unaprijediti i infrastrukturu, jer loša projektovanja puteva direktno utječu na sigurnost”, poručio je Lindov.
Previše objekata na nedozvoljenim mjestima
Lindov se također osvrnuo na sistem kazni u BiH, koji smatra nedovoljno rigoroznim, posebno u poređenju s drugim zemljama regije.
“Kazna za prekoračenje brzine ili vožnju pod utjecajem alkohola možda je visoka, ali ona nije dovoljna da spriječi nesreće ako ne postoji adekvatna infrastruktura”, naveo je.
Prema njegovom mišljenju, osnovni koraci ka sigurnijem saobraćaju leže u boljoj organizaciji sistema, jačanju institucija koje se bave saobraćajem i implementaciji zakonodavstva koje već postoji.
Lindov smatra da se u BiH previše dozvoljava izgradnja objekata u opasnim zonama.
“Na magistralnom putu prema Mostaru, mnogi objekti smješteni su na samoj saobraćajnici. Često se izdaju odobrenja za takve objekte bez obzira na sigurnosne rizike. Riječ je zaista o neodgvornom pristupu pa tako imamo situaciju da se ni u slučaju nesreća poput pada stakla na pješački prijelaz u Sarajevu niko ne sankcioniše”, rekao je Lindov.
Lindov također upozorava na ozbiljan problem nepoštovanja sigurnosnih standarda na putevima, posebno u urbanim sredinama.
“Nasred pješačkog prijelaza, gdje dnevno prođe 15.000 ljudi, postavljen je objekat s velikom reklamom. Takvi objekti predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik”, rekao je Lindov.
Dodao je i da bi potrebna bila veća ulaganja u infrastrukturu, uključujući sigurnosne elemente poput trotoara i bankina, kako bi se smanjio broj nesreća.
Saobraćajna kultura u BiH veoma niska
Kada je riječ o saobraćajnoj kulturi, Lindov smatra da je ona u BiH na vrlo niskom nivou.
“Znamo da je saobraćaj u BiH izuzetno nervozan, s puno bahate vožnje i nepoštovanja pravila. Mladi vozači su često neiskusni, a stariji vozači prave duže pauze, gube refleks i sposobnost reagovanja. Potrebno je uspostaviti sisteme za obnovu saobraćajnog znanja, kao što su centri sigurne vožnje, koji već postoje u zemljama u regiji”, rekao je Lindov.
Lindov je također istakao potrebu za strožim kaznama, ali i edukacijom vozača, posebno onih koji su napravili višegodišnju pauzu.
“Vozači koji su napravili pauzu dužu od godinu trebali bi proći kroz obuku u specijalizovanim centrima za sigurnu vožnju. Takva obuka bi pomogla u obnovi njihovih vozačkih vještina i smanjenju rizika od nesreća”, stava je Lindov.
Lindov se osvrnuo na problematiku infrastrukturnih ulaganja u BiH, posebno kada je riječ o autocestama.
“Ako bismo završili projekt koridora 5C, smanjili bismo broj nesreća i sačuvali mnoge živote”, rekao je Lindov, ukazujući na značaj izgradnje sigurnijih cesta i smanjenja troškova saobraćajnih nesreća.
“Nažalost, naša društvena odgovornost još nije na odgovarajućem nivou. Moramo raditi na poboljšanju saobraćajne kulture i sigurnosti, kako bismo smanjili broj nesreća i žrtava na našim cestama”, zaključio je Lindov.
Na kraju, Lindov je poručio građanima da se moraju ponašati odgovorno u saobraćaju, bez obzira na to jesu li vozači, pješaci ili biciklisti, te da je važna svakodnevna komunikacija na cesti kako bi se smanjio rizik od nesreća.
╰┈➤ Program N1
