Potrebno je, poručuju skakači, prije svega poznavati vještine skakanja sa većih visina, a test koji prolaze prije samog skoka s mosta su skokovi sa obližnjih manjih skakaonica.
Počela je sezona kupanja, pa stručnjaci pozivaju na oprez, naročito kada je riječ o osvježenju u hladnim i nepredvidivim rijekama.
Veći broj turista u našoj zemlji znači i veći broj spašavanja na rijekama i jezerima, kao što je to bio slučaj nedavno u Mostaru kada su turistu nakon skoka sa Starog mosta, spasili skakači i građani.
Ali Hamza Duraković 28-godišnji je Mostarac koji je dva puta na Neretvi spasio ljudske živote. Posljednji put prije nekoliko dana, kada se turista iz Amerike odlučio na Skok sa Starog mosta, nakon kojeg nije uspio isplivati. No brzom reakcijom hrabrih Mostaraca biva spašen.
– Guma je skočio s čamca prema njemu i gurnuo ga meni, velika je voda bila i nisam ga mogao za ruku povući jer je bio klizav pa sam morao za kosu. Čim sam ga izvukao, počeo sam sa reanimacijom, izbacio je vodu iz sebe i počeo disati – priča nam Ali Hamza.
Velik broj utapanja i nesreća na vodi
Potrebno je, poručuju skakači, prije svega poznavati vještine skakanja sa većih visina, a test koji prolaze prije samog skoka s mosta su skokovi sa obližnjih manjih skakaonica. No problem nastaje, kada se turisti na skok odvaže „na svoju ruku“.
– Evo sad imamo dvije cure iz New Yorka po 21 godine imaju i žele da skoče s mosta i da mi nismo bili ovdje danas one bi skočile na svoju ruku i bilo bi im nešto, ali hvala Bogu Klub je otvoren i odveli smo ih tamo. One tamo ne smiju da skoče s pet metara a ovdje bi ogradu prešle i skočile s mosta i to bi bilo kobno za njih – pojašnjava nam skakač Ermin Sarić za N1.
Svake godine tokom ljetne sezone i ISS svjedoči velikom broju utapanja i nesreća na vodi, čiji je najveći broj, kako ističu uzrokovan ljudskim ponašanjem, stoga podsjećaju na pravilno ponašanje prilikom kupanja na moru, bazenu, jezeru ili rijeci.
– Pripremite se prije ulaska u vodu, rashladite se, nemojte vrući skočiti, nemojte plivati tamo gdje niste sigurni kakvo je dno, nemojte ulaziti u tekuću vodu ukoliko niste pogledali šta je ispod šta je iznad. Postoje na tekućim vodama hidrološke pojave koja imaju svoja fizikalna svojstva. Samim dolaskom u takve stvari možete smrtno nastradati ukoliko niste prepoznali tu pojavu – naglasio je Goran Mitrić iz ISS-a Mostar.
Zakon o zaštiti i spašavanju
Sa zakonom o zaštiti i spašavanju, bilo bi, kaže, mnogo lakše djelovati, proces spašavanja bio bi mnogo brži i efikasniji. Stoga bi na javnim i privatnim kupalištima trebali biti angažirani spasioci koji će reagirati u svakom trenutku.
U svijetu nije dozvoljeno kupanje na rijekama i jezerima koje nemaju spasilačku službu, u BiH ne postoji zakon o kupalištima tako da se građani kupaju isključivo na vlastitu odgovornost.
– Ne postoji služba ozbiljna u državi osim GSS-a od policije, vatrogasaca, bilo koga, da vi sada možete zovnuti i da kažete sad se nešto dešava na rijeci da će nešto intervenisati. Ne postoje ronioci, ne postoje spasioci, jedino mi to radimo – napomenuo je Mitrić.
Proces utapanja traje svega nekolika minuta te je stoga brzina djelovanja najvažnija u spašavanju ljudskog života. No bez zakona i dobrog sistema, poručuje Mitrić, intervencije sa smrtnim ishodom , nažalost, događat će se i dalje.
avaz