Tuzlanske gljive završavaju i u EU

0
32

Tuzlanski kanton nalazi se u vrhu po proizvodnji gljiva, shodno godišnjem urodu koji iznosi do 600 tona. Dvije sorte već su našle i svoj put na regionalno i evropsko tržište, a ova poljoprivredna oblast jedina nije podbacila u teškim vremenima.

Tuzlanski kanton idealan je za uzgoj gljiva, prije svega zbog lake dostupnosti sirovina, ali i kompanije za proizvodnju komposta i sjemena, odnosno micelija.

I pored teških ekonomskih prilika, uzgajivači navode da proizvodnja ove godine neće podbaciti, već će biti u skladu s ranijim ciklusima.

“Naši kapaciteti kompostom su već popunjeni, tako da ćemo ove godine završiti sve planirane cikluse proizvodnje. Čak 70 posto naše proizvodnje zasnovano je na domaćem kompostu, koji se proizvodi u jedinoj bh. kompostari, a koja se nalazi u Gradačcu, dok se preostalih 30 posto uvozi”, kaže u razgovoru za Klix.ba predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona Mujdin Tokić.

Najviše uzgajaju šampinjone, sve popularniji i šitaki

U Tuzlanskom kantonu registrovano je 30 stalnih uzgajivača koji se proizvodnjom gljiva bave tokom cijele godine, uz još okvirno 100 onih koji se poslovima posvećuju u proljetnom i jesenjem dobu, kada su troškovi najmanji.

“Već okvirno pet godina uzgoj gljiva na našem području je stabilizovan te godišnja proizvodnja iznosi između 500 i 600 tona, za koje se koristi blizu dvije hiljade tona komposta. Najviše su zastupljeni šampinjoni sa 70 posto proizvodnje, zatim 20 posto je bukovača, dok je 10 posto šitaki, koja postaje sve popularnija”, ističe Tokić.

Mujdin Tokić (Foto: A. K./Klix.ba)
Mujdin Tokić (Foto: A. K./Klix.ba)

Kada je riječ o tržištu, on navodi da poremećaji dosad nisu zabilježeni, a još uvijek nije bilo ni povećanja cijena proizvoda. Da li će ono uslijediti u narednom periodu, naš sagovornik sa sigurnošću ne može tvrditi, no, ako do toga dođe, bit će maksimalno do deset posto.

“Što se tiče cijena reporomaterijala koje koristimo za pakovanje proizvoda poput posudica i folija, uz gorivo, one su drastično povećane. Međutim, s prihvatljivim cijenama gljiva, odnosno blagim povećanjem, ukoliko do njega dođe, nama je cilj zaustaviti mogući uvoz koji je u ranijim godinama u potpunosti blokiran”, nastavlja Tokić.

Kada je riječ o plasmanu proizvoda, svaki proizvođač direktno je povezan s trgovačkim centrima, marketima i manjim prodavnicama. Uzgoj gljiva također je jedina oblast koja nema svog posrednika u otkupu, a proizvođači nisu uvezani ni u zadruge.

Mogu zadovoljiti bh. tržište, a imaju i za izvoza

Inače, bh. proizvođači gljiva u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a osim tuzlanske regije, one se još proizvode u Sarajevu, Zenici, Doboju i Banjoj Luci. S druge strane, tuzlanski uzgajivači već su se nametnuli na regionalno, ali i dio evropskog tržišta.

“Određene količine gljiva mi već izvozimo, tako da smo napravili prve, odnosno početne korake i možemo reći da smo zadovoljni. Kada je riječ o vanjskom tržištu, šampinjone i šitaki izvozimo u Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Njemačku i Holandiju”, naglašava Tokić.

Govoreći o podsticajima, naš sagovornik ističe da njih za proizvodnju gljiva na nivou Federacije BiH nema, međutim, određena finansijska sredstva izdvaja Vlada Tuzlanskog kantona.

Konkretno, prošle godine taj iznos je bio 200 hiljada konvertibilnih maraka i on je kao takav usmjeren za proizvodnju komposta i proizvodnju gljiva.

Prema proceduri, novčana podrška se isplaćuje po toni iz programa novčane podrške Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK, i to 45 KM za tonu komposta i 50 maraka za proizvodnju gljive na temelju tog utrošenog komposta.

izvor: klix.ba