U cilju trajne zaštite spomenika, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske odobrio je sredstva za početak konzervacije i restauracije temelja kasno-srednjovjekovne crkve “Vesela Straža”kod Bugojna U okončanju ove faze financijsku pomoć za konzervaciju temelja kasno-srednjogvijekovne crkve pružiće i Federalno ministarstvo kulture i sporta BiH.
Okončano je istraživanje lokaliteta Crkvine u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja “Vesela Straža” kod Bugojna. Pronađene su zidine objekta za koji se utvrdilo iz kojeg vremena potiče i koja mu je bila namjena i koliko dugo je korišten. Crkva ispod koje se krila grobnica je sagrađena u 14. ili 15. vijeku, ali nije poznato kada je srušena.
Na toj lokaciji Husein Smajić sačuvao je ostatke srednjovjekovne crkve u kojoj je, pretpostavlja se, 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, izgradio je konobu koja treba da bude na usluzi ljudima i turistima koji će u budućnosti posjećivati staru i novu crkvu.
Prilikom otkopavanja temelja srednjovjekovne crkve pronađeno je 12 tijela pokojnika, kao i dvojna grobnica u kojoj je bio skelet s dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani s primarnog položaja, ali i dijelovi posude u kojoj se čuvala sveta voda, dijelovi kamene vodovodne cijevi…
Da bi se mogao razumjeti historijski aspekt crkve i “Vesele Straže” grada treba malo posegnuti i prema historijskim izvorima. Poznato je da se prema Mračaju nalaze znatne količine rimske troske, a i u blizini samog naselja Vesela, što govori da se ovdje i prije gradnje utvrđenja vodio intenzivan život. Grad je podignut u periodu 14 stoljeća. Polovinom 15 stoljeća, spomenuta je Vesela Straža u dosta dokumenata. Tako hroničar Lašvanin zna da je tu bio i manastir i da je tu kralj bosanski Ostoja održao 1406. godine franjevačku skupštinu. Neka nam ovaj citat iz članka Đoke Mazalića posluži kao orijentir za lokaciju ovog objekta. To je bio franjevački manastir “CRKVINE” koje se nalaze na putu za Pršljane. Svega 400-500 metara uzvodno Pršljanicom od početka livada ,na desnoj strani pomenutog potoka. Istina, i u Seonoj je postojalo starije naselje.
Ovi lokaliteti su zlata vrijedni za razvoj turizma u Bugojnu. Po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu, Bugojno spada među bogatije gradove BiH.
U Bugojnu djeluju tri velike vjerske zajednice, a svaka od njih ima svoja značajna svetišta. Međutim, Općina nedovoljno radi na promociji vjerskog turizma,npr…Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od Bugojna i nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad). Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici su Sultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino.
Bugojno spada u bh gradove, koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog čega njegov razvoj krajem XIX i početkom XX stoljeća posjeduje karakteristike drukčije od osobina gradova, koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Grad Bugojno ima veliki turistički značaj za Bosnu i Hercegovinu, te se njegove vrijednosti ogledaju u mnogobrojnom zelenilu, šumskom bogatstvu, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima, ali također i gostoprimstvom domaćina, koji su ovaj bugojanski kraj svrstali u veoma atraktivnu i kvalitetnu turističku destinaciju.
Cilj je potaknuti relevantne institucije i organizacije da sveobuhvatno sagledaju mogućnosti provođenja u praksi Plana razvoja turističkih proizvoda na području Bugojna. Jasno je da potencijal postoji, te da brojni turisti imaju šta da vide u gradu na Vrbasu. Mnogi turisti do sada su zaobilazili Bugojno, nije bilo ideje ko će im šta pokazati, ko će ‘osvojiti’ njihova srca I dovesti mnoge druge, kako to ide u turizmu. Husein Smajić je uz konobu izgradio i jezero od 200 metara koje će uvjereni smo biti velika ‘meta’ turista. I mora biti, ali se potruditi moramo svi.
izvor: infobugojno.ba
