Tržište energenata u Bosni i Hercegovini: Čeka li nas skupa i hladna zima?

0
25

Nakon što je Federalna vlada najavila subvencije za struju, Vlada Kantona Sarajevo formirala je radnu grupu koja će raditi na rješenju subvencije gasa u Kantonu Sarajevo jer je cijena gasa u posljednjih nekoliko mjeseci povećavana četiri puta. No, kako nam se bliži zima, sve je izvjesnije da bi moglo doći, barem prema riječima ekonomista, i do nestašice ovog energenta, ali i drugih, poput peleta, uglja i drva. 

Sve su prilike da će građane Bosne i Hercegovine, posebno građane Sarajeva, sačekati skupa i hladna zima, budući da su ekonomisti najavili još veća poskupljenja od onih kakvim sada svjedočimo. Neke se kratkoročne mjere primjenjuju, no o sistemskim rješenjima odavno u Bosni i Hercegovini niko i ne priča. Budući da smo ostali uskraćeni za informaciju hoće li energenti poskupjeti u Republici Srpskoj, iz nadležnog resornog ministarstva tvrde da se razmatra pitanje snabdijevanja tečnim energentima u toku zimskog perioda kako bi se osigurale adekvatne količine za građane, ali i privredu, a pritom imajući u vidu jesenju žetvu i sjetvu. Uvjeravaju da do kraja godine sigurno neće biti povećanja cijene struje. Za dalje ne garantuju.

“Treba imati u vidu da su elektrodistributivna preduzeća podnijela zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske, kao nezavisnoj instituciji, za priznavanje dodatnih troškova mrežarine i da to pitanje treba odvojiti od pitanja cijene električne energije i nekih drugih naknada koje se plaćaju putem jednog jedinstvenog računa koji dobija svaki potrošač.”

Nakon što su iz Vlade Federacije još prije desetak dana poručili da će subvencionirati struju za najugroženije stanovništvo, na istu mjeru, samo za plin, pozvali su i Vladu Kantona Sarajevo budući da se 80 posto plina koristi upravo u Sarajevu. Iz nadležnog kantonalnog ministarstva poručuju da intenzivno rade na ovom pitanju. Kako su kazali, Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo dobila je zadatak da izvrši nabavku alternativnih goriva kako bi se popunili postojeći kapaciteti za alternativna goriva koje imaju Toplane-Sarajevo i BAGS – Energotehnika iz Vogošće.

“Danas je formirana radna grupa Vlade Kantona Sarajevo za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata poskupljenja energenata, koja će u što kraćem roku dostaviti rješenja po pitanju povećanja cijene gasa, kao i eventualni nedostatak, odnosno nabavku alternativnih goriva – energenata”, kazao je  ministar komunalne privrede i infrastrukture KS Enver Hadžiahmetović.

“Ako bude bilo dodatnih intervencija, dodatne potrebe, svakako će Ministarstvo predložiti i neke nove mjere. Ja se nadam da će do 22.8., do kad je zakazan novi sastanak, Vlada Kantona Sarajevo razmotriti model, eventualno dati saglasnost na njega i ući u proceduru subvencioniranja građana Kantona Sarajevo, kao što to radi Vlada Federacije kroz električnu energiju”, rekao je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić.

I dok pojedine evropske zemlje pokušavaju osigurati dovoljne količine zaliha energenata, u Bosni i Hercegovini situacija sa skladištenjem i zalihama dobro je poznata. Nedostatna. Tek nešto malo nafte imamo u terminalu u Živinicama, ostala skladišta su tek u fazi izgradnje.

“U funkciji je dio terminala u Živinicama cca 5.900.000 litara, u početnoj fazi je gradnja terminala u Blažuju, glavnim izvedbenim projektom planirana je izgradnja terminala u Bihaću cca 18.300.000 litara, planirana je i izgradnja terminala u Mostaru, kao i druga faza izgradnje terminala u Živinicama cca 27.000.000 litara”, naveo je predsjednik Uprave Terminala Federacije BiH Hermedin Zornić.

Prijetnje Rusije obustavom gasa Evropi mogle bi, kako kažu ekonomisti, dovesti ne samo do poskupljenja, već i do nestašice plina i toga se treba plašiti.

“Azerbejdžanski i Turski tok i gore preko Norveške, oni ne mogu snabdjeti potrebe Evrope u toku zime, a mi znamo da se u Sarajevu i u pojedinim drugim gradovima veliki broj stanovnika grije na plin, tako da to može biti veliki problem, ne samo velike cijene nego i nestašica”, upozorava profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić.

“Električna energija, dakle, neće doći do rasta cijene iste, barem ove godine, ali moguće poslije izbora i naredne godine da se očekuje rast cijene i za fizička i pravna lica, Također imamo rekordno visoke cijene peleta, uglja, tih alternativnih energenata koje koriste građani i sada imamo na tržištu evidentiranu nestašicu istih, vjerovatno kako se približava zima, da će ta nestašica biti dodatno naglašena”, smatra ekonomista Admir Čavalić.

Osim visokih cijena peleta i ostalih alternativnih goriva, ništa nije bolja situacija sa cijenama osnovnih životnih namirnica. Iako su cijene hrane u svijetu osjetno pale u julu, to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini. Cijene su i dalje poprilično visoke, a džepovi nikad tanji. O robnim rezervama da ne govorimo.

Izvor: BHRT1