Ne samo da vam izvođenje nekoliko vježbi disanja može pomoći da se psihički smirite, već može pomoći i prirodnom smanjenju tjelesne temperature, pa ćete se i osjećati svježije.
– Moguće je da tjelesnu temperaturu kontrolira mozak. Otkrili smo da se povišenje temeljne tjelesne temperature može postići pomoću određenih tehnika meditacije, koje bi mogle pomoći u jačanju imuniteta u borbi protiv zaraznih bolesti – rekli su naučnici s Nacionalnog univerziteta u Singapuru u studiji objavljenoj u časopisu PLOS ONE, koja se usredotočila na tehnike disanja za zagrijavanje tijela.
Iako nema mnogo naučnih dokaza o hlađenju tijela, ljudi koji prakticiraju jogu vjeruju da određene vrste disanja pomažu kod hlađenja tijela. Tehnike disanja dokazani su način smirivanja uma i nervnog sistema, što može usporiti otkucaje srce i pomoći nam da skrenemo misli s tjeskobe i nelagode od vrućine.
Učitelj joge i meditacije Travis Eliot je podijelio tri vježbe disanja:
Naizmjenično disanje
U udobnom sjedećem položaju desnim palcem zatvorite desnu nosnicu. Udahnite kroz lijevu nosnicu brojeći do četiri. Na kraju udisaja odmaknite palac s desne nosnice i zatvorite lijevu nosnicu desnim prstenjakom. Udahnite kroz desnu nosnicu brojeći do četiri. Ponavljajte pet do 10 ciklusa.
U jogi je lijevi kanal yin, ili hladna energija, a desni kanal je yang ili topla energija. Prema njihovom vjerovanju, ovakvim disanjem povećavate hladnu energiju i smanjujete toplinu.
Nejednaki omjeri disanja
Ova vježba disanja može se izvoditi u udobnom sjedećem ili ležećem položaju. Udahnite kroz nos brojeći do četiri. Zatim izdahnite brojeći do osam. Ponavljajte pet do 10 ciklusa.
Udisaji aktiviraju simpatičku granu autonomnog nervnog sistema, a izdah pomaže aktivirati parasimpatičku granu. Kad su izdisaji duži od udisaja, to omogućuje tijelu da se ne pregrije i ohladi.
Savršeno disanje
Ova vježba disanja može se izvoditi u udobnom sjedećem ili ležećem položaju. Udišite kroz nos oko 5,5 sekundi, a zatim izdišite kroz nos 5,5 sekundi. Prakticirajte ovu vježbu 5,5 minuta.
Procjenjuje se da prosječna osoba udiše oko 16 do 17 udisaja u minuti što stvara veće potrebe za energijom u tjelesnim sistemima, uključujući i krvni pritisak. Usporavajući dah, tjelesni sistemi djeluju s većom učinkovitošću. Također, udišući i izdišući kroz nos, zadržavamo više vlage u tijelu. Disanje na usta uzrokuje gubitak 40 posto više vode iz tijela, pa možete osjećati suhoću u dišnim putevima, piše Yahoo.
