Treba li se u BiH uvesti drugi krug glasanja za članove Predsjedništva, te načelnike i gradonačelnike?

0
47

Inicijativu za uvođenje sistema prefencijalnog glasanja odnosno instant-drugi-krug podnio državni zastupnik Damir Arnaut

Vijeću ministara BiH upućena je inicijativa o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim se uspostavlja sistem prefencijalnog glasanja odnosno instant-drugi -krug za izbor načelnika ili gradonačelnika, kao i za članove Predsjedništva BiH.

 

Ovu incijativu uime Kluba Naše stranke i Nezavisnog bloka uputio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut a putem nje se i od nadležnih entitetskih organa traži da u istom roku pripreme i usvoje izmjene i dopune relevantnih entitetskih zakona u dijelovima koji se tiču izbora načelnika ili gradonačelnika.

Kako je obrazložio Arnaut, u trenutnom sazivu Predsjedništva BiH jedan član je izabran sa samo 36 posto glasova. U prethodna dva saziva, odnosno na izborima 2014. i 2010., kao i na izborima 2002., dva člana Predsjedništva izabrana su sa manje od 50 posto glasova. I na izborima 2006. jedan član Predsjedništva BiH izabran sa manje od 50 posto glasova.

Zadnji put kada su sva tri člana Predsjedništva BiH izabrana većinom glasova bilo je 1998, dakle prije 22. godine na izborima.

-Kada su u pitanju načelnici i gradonačelnici, na izborima 2016. desetine ih je izabrano sa manje od 50 posto glasača u njihovim općinama. Ovakav način izbora članova Predsjedništva i načelnika i gradonačelnika dovodi do kontinuiranih i brojnih situacija u kojima se kandidati biraju na ove funkcije iako 70 posto i više glasača glasa za druge kandidate – pojasnio je Arnaut.

Kako navodi, u demokratskim zemljama je česta praksa preferencijalnog glasanja koje se još naziva i instant-drugi-krug glasanja. Primjera radi, taj sistem se primjenjuje na izborima za predsjednika Irske i Indije, na parlamentarnim izborima u Australiji, kako saveznim tako i unutar samih saveznih država, izborima za poslanike u američkoj saveznoj državi Maine i slično.

-Prema ovom sistemu, glasači rangiraju kandidate, počevši sa brojem 1 za prvu preferensu i tako dalje. Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije preko 50 posto prvih preferensi, dva kandidata sa najvećim brojem tih preferensi ulaze u tzv. drugi krug, tako što im se dodjeljuju njihove preferense broj 2 sa listića onih kandidata koji nisu ušli u instant drugi krug. Kada se iscrpe sve preferense broj 2, obojici se dodjeljuju njihove preferense broj 3 sa preostalih listića i tako redom. Kandidat koji na kraju ima više glasova je izabran – objasnio je Arnaut.

Kaže da ovaj sistem glasanja i izbora omogućava izbor kandidata koji ima najveću i najširu podršku. Istovremeno ovaj izbor ne stvara dodatne troškove niti neizvjesnost jer preferencijalni sistem glasanja predstavlja instant drugi krug.

-Iskustvo zemalja koje primjenjuju ovaj sistem ukazuje da vrijeme za brojanje ne varira u odnosu na obično brojanje, a to je pogotovo slučaj u BiH gdje bi se ovi listići svakako izbrojali znatno prije listića za zakonodavne organe, čije brojanje iziskuje dosta vremena – istaknuo je Arnaut.

Kaže da je ovo rješenje moguće usvojiti bez izmjena Ustava BiH. Citira odredbu Ustava prema kojoj „članovi Predsjedništva se biraju neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu) u skladu sa Izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skupština“.

Parlamentarna skupština BiH, dodaje on, stoga može mijenjati način izbora članova Predsjedništva BiH pod uslovom da je izbor 1. neposredan, 2. da se odvija zasebno u svakom entitetu, 3. da svaki glasač može glasati za popunjavanje samo jednog od tri mjesta u Predsjedništvu.

-Način izbora načelnika i gradonačelnika ne podliježe bilo kakvim ustavnim restrikcijama. Entitetski zakoni propisuju da je u izborima za njih izabran onaj kandidat koji ima najviše glasova te je ove zakone (Zakon o izboru prestanku mandata, opozivu i zamjeni načelnika u FBiH i Izborni zakon RS) neophodno izmjeniti u relevantnim dijelovima – zaključio je Arnaut.

Fokus.ba