Da je Travnik jedinstveno mjesto susreta gdje se isprepliću različiti civilizacijski i religijski tokovi, potvrđuje to i osnivanje prvog bh. “Vezirovog dućana” i to u samom srcu BiH, čije otvorenje će biti upriličeno sutra.
Vezirov dućan, smješten u bezistanu Sulejmanije (Šarene) džamije osmišljen je kao ‘art mejdan koncept cafe’ , koji će dodatno oplemeniti bh. turističku ugostiteljsku ponudu.
Višestoljetni nesvakidašnji tragovi kulturne i duhovne baštine Travnik, izdvajaju od svih drugih gradova u BiH, te je Vezirov dućan, upravo pravo mjesto odakle ćete moći započeti svoju turističku patrolu.
Vezirov dućan objedinjuje usluge i ponude čak 15 obrtnika sa ovoga područja, a zajednički cilj i namjera im je oživjeti stare bosanske običaje i adete, te ih prezentirati turistima, ali i vratiti u život ovdašnjeg stanovništva.
U Vezirovom dućanu moći ćete popiti čajeve spravljene od raznolikog bilja sa obronaka Vlašića, uživati u mirisu i okusu soka od ruže, drijenka, bozu ili neki drugi prirodni napitak.
Također, pored osvježenja, mirisu ukusnih hurmašice, baklave i drugih bh. tradicionalnih slastica iz mutvaka Vezirovog dućana, teško ćete moći odoljeti.
Ono što čini posebnim ovaj dućen jeste upravo njegova ponuda kafe, napitka koji nas najčešće i najviše spaja u druženju. Ispijanje kafe na ovom području ima posebnu draž, jer pričinjava užitak svim čulima, pogotovo kada je pijemo sa dragim ljudima.
Stoga, u Vezirovom dućanu moći ćete piti tzv. “dočekušu” ili “vezirovu kafu” , koja će biti najinteresantnija stranim turistima, jer će prije svega morati sami sebi mlinom samljeti kafu, te se zapravo na taj način upoznati sa starim običajima cijelog procesa spravljanja kafe kada gosti dođu u kuću.
Bit će tu i dobro poznata “razgovoruša”, “teretli kafa” koja je zapravo kafa pod šlagom, ali i pomalo zaboravljena “ićindijuša”. Ićindijuša se pije poslije Ikindije, poslije posla, a to je zapravo kafa s mlijekom i servira se u velikoj šolji sa užinom, gurabijom ili lutmom.
Kroz cijeli dućan rasprostire se simbolika slona. Na salvetama, tanjirima, zidovima, logu, pečatu,.. Zašto? Zato što, kada se spomene priča o veziru, neizostavna je priča o Vezirovom slonu. Također, postoji i sura u Kur'anu koja govori o tome kako su slonovi odbili naredbu da sruše Kabu.
Cijeli bezistan se sastoji od deset malih dućana, odnosno soba, a svaka od njih ima svoju priču i svoj naziv i dočarava pravi kućni ambijent, baš onakav kakav smo doživljavali kod naših nana, koje su njegovala bh. tradiciju i običaje.
Već na prvi pogled možete shvatiti koja je soba namijenjena baš za vas. Djevojke odlaze u ‘djevojačko sobu’, momci opet biraju ‘momačku sobu’, tu je naravno i ‘Fatimina soba’, ‘soba za goste’, kao i ona velika Ve veće društvo, ali ipak najviše se izdvaja upravo ‘Vezirova soba”.
Vezirova soba je jedina koji ima dva prozora i to su zapravo njegova dva oka, jer vezir uvijek mora biti između stanovništva i institucija, mora gledati na obje strane. Ne smije zaboraviti ljepotu života ali ni da udijeli stanovništvu iz svoje hazne. Dok jedno oko gleda na život, drugo gleda na smrt.
Kako je istaknula jedna od osnivačica Vezirovog dućana Đenana Bajraktarević, koncept cijele priče jeste da budu spona između ljudi i onih koji udjeljuju, proizvode, rade, ali i da pokažu turistima da se nipošto ne smijemo i ne trebamo sramotiti ugostiti iih u svoju kuću i sobu.
Vezirov dućan predstavlja cjelokupan doživljaj bh. tradicije i običaja, od ugođaja kompletnog ambijenta do okusa i mirisa nekadašnjih slastica.
Kako je Travnik neiscrpno vrelo života, ljudi i događaja, tako je i Vezirov dućan zbir raznovrsnog stvaralaštva umjetnika sa ovog područja, gdje sve što vidite možete kupiti i priuštiti sebi lijepu uspomenu iz vezirskog grada.
Trenutno zidove Šarene džamije krase umjetnički radovi žena udruženih u okviru Nek art škole slikanja.
Raskošna i jedinstvena prošlost, nesvakidašnji životopisi, osebujne sudbine i uzbudljivi
historijski događaji ucrtali su Travniku brojne
znamenite i neizbrisive pečate koji gordo svjedoče o čuvenim minulim vremenima, grada koji danas na svakom koraku sam priča svoje priče iz davnina.
Izvor: SrednjaBosna.ba
