Samo nekoliko sati prije saslušanja pododbora Predstavničkog doma američkog Kongresa o politici SAD-a prema Zapadnom Balkanu, održanog 15. septembra, ured kongresmena Vilijam R. Kiting (Williama R. Keatinga) objavio je izvještaj u ime demokrata u Odboru za vanjske poslove.
Dokument pod nazivom „Plati pa vladaj na Balkanu“ bavi se potezima administracije Donalda Trampa (Trumpa) prema Bosni i Hercegovini, uz tvrdnju da su određene odluke američke administracije pogodovale predsjednikovim političkim saveznicima, dok su istovremeno štetile američkim interesima.
Prema navodima izvještaja, administracija je donijela dvije odluke koje su, kako se tvrdi, otvorile prostor za poslove vrijedne više od milijardu dolara povezane s Trumpovim saveznicima. Autori dokumenta ocjenjuju da su ti potezi istovremeno oslabili evropski put Bosne i Hercegovine i mogli imati posljedice po stabilnost Zapadnog Balkana.
U izvještaju se spominju Majkl Flejn (Michael Flynn) i Rod Blagojevich, koje je Tramp pomilovao, kao i Džesi Binal (Jesse Binnall), advokat povezan s Trampovom kampanjom. U središtu pažnje nalazi se i projekat gasovoda Južna interkonekcija.
Sankcije Dodiku i gasovod
Jedna od ključnih tvrdnji izvještaja odnosi se na odluku Trampove administracije iz oktobra 2025. godine da ukine dugogodišnje američke sankcije Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima.
Američka administracija tada je ukidanje sankcija obrazlagala potezima SNSD-a, koji je povukao dio secesionističkog zakonodavstva u Narodnoj skupštini RS. Autori izvještaja, međutim, tvrde da je odluka donesena nakon lobiranja ljudi povezanih s Trampovim političkim krugom.
Prema dokumentu, AAFS je povezana s Josephom Flejnom, bratom Majkla Flejna, te Džesijem Binalom, Trampovim advokatom. Binal je, navodi se, zastupao Majkla Flejna i u nagodbi vrijednoj 1,25 miliona dolara s američkim Ministarstvom pravde.
Planirana promjena na čelu OHR-a
Izvještaj se bavi i odnosom Trumpove administracije prema visokom predstavniku u BiH Kristijanau Šmitu (Christianu Schmidtu).
Autori tvrde da su američki zvaničnici, nakon ukidanja sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, radili na njegovoj smjeni. Šmit je ranije koristio ovlasti visokog predstavnika, između ostalog, za nametanje izmjena zakona kojima se sankcionira nepoštivanje odluka državnih institucija i OHR-a.
Prema tumačenju autora izvještaja, promjena na čelu OHR-a mogla je imati i šire posljedice. Navodi se mogućnost da bi novi visoki predstavnik dobio zadatak da uspostavi drugačiji režim upravljanja državnom imovinom.
Autori dokumenta smatraju da bi takav pristup mogao olakšati realizaciju gasovoda, ali i otvoriti prostor za raspolaganje velikim površinama državnog zemljišta u RS-u. U izvještaju se iznose i tvrdnje da bi od eventualnih poslova mogli imati koristi pojedinci povezani s Trampom, porodicom Flejn i Binalom.
Istovremeno, evropske zemlje izrazile su protivljenje brzom zatvaranju OHR-a bez prethodnih suštinskih reformi. Prema izvještaju, upravo je to jedan od razloga zbog kojih evropske države nisu podržale američki pritisak za imenovanje novog visokog predstavnika.
Zanardi Landi i pritisak Vašingtona
SAD su, prema navodima izvještaja, pokušale osigurati imenovanje italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija za novog visokog predstavnika. Međutim, evropske zemlje nisu pristale na njegovo imenovanje.
Autori izvještaja izražavaju sumnju u njegovu moguću ulogu, navodeći da bi mogao biti naklonjen zahtjevima Milorada Dodika.
Zabrinutost i u Kongresu
Vilijam R. Kiting nije jedini američki političar koji je izrazio zabrinutost zbog promjene politike Vašingtona (Washingtona) prema BiH.
Demokratski, ali i pojedini republikanski članovi Kongresa ranije su dovodili u pitanje odluku o ukidanju sankcija Dodiku i njegovim saradnicima.
Američka helsinška komisija također je pozvala administraciju da koristi postojeća ovlaštenja za zaštitu mira i stabilnosti u BiH, uključujući mogućnost ponovnog uvođenja ili proširenja ciljanih sankcija protiv pojedinaca za koje smatraju da ugrožavaju stabilnost zemlje.
Izvještaj kongresmena Kitinga otvara i pitanje mogućeg kongresnog nadzora nad politikom administracije prema BiH. Autori smatraju da bi eventualna istraga mogla obuhvatiti odnos između američke vanjske politike, poslovnih interesa i pojedinaca bliskih administraciji.
U konačnici, dokument problematizira način na koji su poslovni interesi povezani s američkom politikom prema Bosni i Hercegovini. Autori ne osporavaju potrebu za unapređenjem američkih ekonomskih interesa u regionu, ali tvrde da bi način na koji se to pokušava ostvariti mogao imati političke i sigurnosne posljedice.
avaz.ba