Vremenske nepogode koje su uništile usjeve i voćnjake te pojava afričke kuge svinja, ostaviće velike posljedice na domaće tržište hrane. Iako je još rano prognozirati u kojem će obimu nove nedaće uticati na cijenu i količinu poljoprivrednih proizvoda, već sada je i više nego izvjesno da će cijene hrane rasti.
Centralna gradska pijaca u Tuzli je dobro snabdjevena poljoprivrednim proizvodima, a raduje činjenica da u ponudi dominiraju prozvodi poljoprivrednika iz tuzlanske regije. Građani se više toliko i ne čude cijenama, ali dobro razmisle šta i koliko kupuju. Većina se slaže da su cijene visoke.
Nakon niza loših godina za bh. poljoprivrednike, u kojima su se sa različitim nivoima vlasti borili da im osiguraju zakonsku podršku proizvodnje, vremenske neprilike su ih ove godine stavile u krajnje lošu situaciju. Svjesni su da su njihovi proizvodi skupi za većinu građana, ali kažu da te cijene jedva osiguravaju njihov opstanak.
“Poskupljenja su normalna za sadašnje vrijeme, godina je zaista bila teška za rad, znači, u početku je bilo problem naći vrijeme za oranje, pa naći vrijeme za sjetvu, jake kiše, kasnije jaka suša. Onda sad ova olujna nevremena, sve se to odrazilo na prinose i samim tim odraziće se i na cijene”, kaže Salko Bešić, poljoprivrednik iz sela Svojat, Živinice.
Poljoprivredni stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene samo dodatno otežavaju položaj bh.poljoprivrednika, a neorganizovanost ovog sektora ozbiljno urušava potencijal bosanskohercegovačke poljoprivrede da osigura potrebne količine hrane za domaće tržište.
“Kada poredimo domaću organizaciju poslovanja poljoprivrednika u cjelokupnom sistemu i, recimo, evropskog sistema, očigledno se vidi da na Zapadu država i poljoprivrednik zajednički rade na obezbjeđenju dovoljne količine hrane za lokalno stanovništvo, dok ovdje kod nas, poljoprivrednik je jedan pojedinac koji se bori protiv vjetrenjača i klimatskih promjena. Iza njega ne stoji niko”, kaže Suad Selimović iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.
Kada su domaći poljoprivrednici stavljeni u ovu poziciju da nemaju adekvatnu podršku države, onda nas ne treba čuditi što domaća poljoprivredna proizvodnja ne može osigurati ni trećinu potrebnih proizvoda za bh. tržište. Ovo takođe znači da će cijene hrane samo nastaviti rasti.
