Svjetski dan posvojenja: Kakva je procedura u BiH?

0
16

 

Svjetski dan posvojenja obilježava se 9. novembra. Cilj obilježavanja ovog dana je senzibilizacija javnosti i podizanje svijesti o važnosti porodičnog okruženja za psihosocijalni razvoj svakog djeteta. Dajući djetetu dom, dajemo mu i priliku za bolju i sretniju budućnost i odrastanje u skladu sa vrijednostima porodičnog  života.

Približno polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Novinari Federalne televizije istražili su procedure za posvajanje djece u BiH. Dug je i težak put do dječjeg zagrljaja.

Zahtjeva za posvajanje djece u Bosni i Hercegovini je puno više u odnosu na broj usvojene djece. Proces posvajanja u BiH je kompliciran, a problem je i to što sva djeca iz domova nisu podobna za posvajanje. Dijete se smatra podobnim za posvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.

Tek njih 30 je usvojeno

U domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2020. godini boravilo je 1.103 djece. Tek njih 30 je usvojeno – 13 dječaka i 17 djevojčica. Najčešće su to djeca uzrasta do 10 godina. Od tog broja čak 18 djece je usvojeno kao djeca napuštena od roditelja.

Na posvajanje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih da vrše roditeljsku dužnost, djeca ugrožena porodičnom situacijom te djeca napuštena od oba roditelja.

Nepoznanica je i koliko točno obitelji u BiH želi usvojiti dijete jer ne postoji jedinstvena baza podataka ni registar potencijalnih usvojitelja ni u jednom entitetu, a činjenica da se potencijalna usvojiteljska porodica  može prijaviti u više centara za socijalni rad u BiH, kojih u BiH zemlji ima više od 120, dodatno otežava dolazak do brojčanih podataka.

Uslovi  za posvajanje

Uslovi za posvajanje maloljetne djece u FBiH propisani su Obiteljskim zakonom Federacije BiH, a ukratko, riječ je o sljedećem: da su podnositelji zahtjeva prije svega psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u izuzetnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsko staranje, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za izdržavanje djeteta.

Zanimljiv je podatak da često imamo više evidentiranih potencijalnih usvojitelja nego djece koja ispunjavaju zakonom propisane uvjete za posvajanje.

U svakom slučaju ovo je izuzetno osjetljiva i važna tema kojoj treba posvetiti više pozornosti u smislu zakonske regulative i sustavnog rješenja, ali i ne zaboraviti da se ipak radi o malim osobama, koje pripadaju najosjetljivijim kategorijama društva. Do nas je hoćemo li im omogućiti da ostvare sav svoj potencijal, navodi Federalna televizija.