Brinuti o svom zdravlju, pratiti sve promjene, raditi preventivne preglede i poznavati rizike za određene karcinome, ključni su savjeti za smanjenje obolijevanja od malignih bolesti. Preporuka za redovni preventivni pregled vrijedi za sve kategorije stanovništva, posebno za dobne grupe koje su u povećanom riziku od obolijevanja od tih bolesti.
Osim određenih dobnih grupa (žene 40+ godina i muškarci 45-50+ godina), pod povećanim rizikom su i oni koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu tj. oboljele od malignih bolesti među bliskom srodnicima (majka, otac, sestra, brat).
Kao preporuke za prevenciju malignih bolesti iz Zavoda navode i zdravu ishranu, dovoljno tečnosti, fizičku aktivnost, prestanak pušenja i konzumiranja alkohola.
Svjetski dan prevencije karcinoma (4. februar) obilježava se radi podizanja svijesti o malignim oboljenjima, promicanja načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te da bi se poboljšala kvaliteta života oboljelih. To je prilika za podizanje općeg znanja o karcinomima i razbijanju nekih mitova o tome.
Maligne bolesti spadaju u hronične nezarazne bolesti te su, zajedno sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i pretilosti, veliki javnozdravstveni problem.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Prema podacima Zavoda za 2022. godinu, karcinom bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 48,1 na 100.000 stanovnika. Od te maligne neoplazme znatno više umiru muškarci, nego žene, mada se kroz godine registruje lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.
Kod muškaraca u 2022. godini, među uzrocima smrti od karcinoma, vodeći je karcinom bronha i pluća, te karcinom prostate. Treća najčešća vrsta karcinoma od kojeg su umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini je karcinom kolona (debelog crijeva), a na četvrtom mjestu u 2022. godini bio je karcinom želuca, te pankreasa kao peta maligna neoplazma od koje su najčešće umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini.
Karcinom dojke najčešća je maligna neoplazma od kojeg su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini. Drugi je karcinom bronha i pluća, slijede karcinomi kolona (debelog crijeva) i pankreasa, a peti po učestalosti u 2022. godini kod žena u FBiH bio je karcinom jetre i intrahepatalnih žućnih vodova.
Pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH uspostavljen je 2004. godine Registar za prikupljanje, istraživanje i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području Federacije BiH, kroz određeno vremensko razdoblje.
Na osnovu tih pokazatelja Zavod daje prijedloge sistemskih rješenja za skrining programe i preventivne programe i učinkovite kontrole i sistematske preglede, a s ciljem ranog otkrivanja malignih bolesti.
Karcinom je pojam kojim se označava velika skupina bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Osim tog pojma, kao istoznačnice se koriste rak, maligni tumor i/ili neoplazma. Ono što definira karcinom kao bolest je brzo stvaranje nenormalnih stanica koje rastu bez ograničenja i šire se tijelom te zahvaćaju druge organe kao metastaze (presadnice) koje su ujedno i najčešći uzrok smrti od raka.
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka – 4. februara.
REPUBLIKA SRPSKA
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske.
Tri najčešće lokalizacije raka od kojeg su obolijevali muškarci dušnik, bronhije i pluća, zatim kolon /debelo crijevo/ i rektum, te prostata, dok su kod žena to dojka, kolon i rektum, te grlić materice.
Karcinom dušnika, bronhija i pluća kod muškaraca registrovan u 495 slučajeva, kolona i rektuma u 461, a prostate u 306 slučajeva. Kod žena je rak dojke registrovan u 543 slučaja, kolona i rektuma u 284 i grlića materice u 197 slučajeva.
Prema podacima Registra za maligne neoplazme, u RS je 2019. godine bilo 5.927 novootkrivenih slučajeva raka – 3.050 kod muškaraca i 2.877 kod žena, dok su od te bolesti umrla 2.864 lica, odnosno 1.674 muškaraca i 1.190 žena.
Od 2022. do 2024. godine kampanja se održava pod sloganom “Otklonimo nedostatke u njezi” /Close the Care Gap/, koja ima za cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovane mjestom stanovanja, socio-ekonomskim statusom, etničkom pripadnošću i starošću.
Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, te osim zdravstvenog opterećenja ima veliki uticaj na širi društveni i ekonomski razvoj.
Maligna oboljenja u svijetu
Prema procjenama Globalnog centra za praćenje raka /GLOBOCAN/, broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao 19,3 miliona, a umrlih blizu 10 miliona.
Prema procjenama, novootkriveni slučajevi raka najčešći su bili na dojci /2,26 miliona/, plućima /2,21 milion/, debelom crijevu i rektumu /1,93 miliona/ i prostati /1,41 milion/.
Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu su bili rak pluća /1,8 miliona smrtnih slučajeva/, kolorektalni karcinom /935.000 smrtnih slučajeva/, rak jetre /830.000 smrtnih slučajeva/, rak želuca /769.000 smrtnih slučajeva/, te dojke /685.000 smrtnih slučajeva/.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Preventivne aktivnosti u pogledu sprečavanja nastanka malignih bolesti predstavljaju ključni javnozdravstveni pristup i najisplativiju dugoročnu strategiju u procesu kontrole malignih bolesti.
Prema procjenama između 30 odsto i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija zasnovanih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Oko 70 odsto svih prijevremenih smrti od raka u svijetu registruje se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.
Pristup efikasnim strategijama za prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, uključuje akcije na nivou država, uključujući zakonodavstvo, u kombinaciji sa aktivnostima povezanim sa promjenom ponašanja pojedinaca i zajednica, kojima se kod javnosti nastoji podstaći svijest o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna upotreba alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcinogenim supstancama i zračenju, zaraznim agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.
