Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) izračunao za mjesec januar 2024. godine iznosila je 2.895 konvertibilnih maraka (KM), a prosječna plata u BiH je oko 1300 KM.
S početkom nove školske godine, one postaju još vidljivije zbog troškova za edukacijske potrebe djece kao što su školski pribor, odjeća i obuća, te razne nastavne i vannastavne aktivnosti.
U sarajevskim knjižarama prosječne cijene knjiga se kreću od 18 KM do 30 KM, gdje je najveća cijena za knjige stranih jezika u osnovnim školama, te stručne knjige u srednjim školama. U Sarajevu, na par lokacija, prodaju se i polovne knjige, čija je cijena približna novima, u zavisnosti od njihove očuvanosti, te se cijene kreću od 10 do 20 KM.
Za set najjeftinijih suhih bojica od 12 komada, potrebno je izdvojiti oko 1,50 KM, a za praznu pernicu do 5 KM. Pune pernice su oko 20-30 KM. Tempere, vodene bojice i kistovi se mogu pronaći čak i u setovima, a njihove cijene individualno se kreću do 5 KM.
Blokovi za crtanje, u zavisnosti od veličine papira i razreda, kreću se u cijenama od 1 KM do 3 KM.
Cijena sveski i radnih bilježnica iznosi oko 0,35 kf do 3 KM, a u nekim prodavnicama se mogu naći i “stilizovanije” sa dodacima kalkulatora, raznim futrolama i slično, a cijene ovih idu i do 10 KM.
U Sarajevu postoje i privatne škole, gdje roditelji izdvajaju sredstva za školsku godinu kao upisninu, koja može ići i do 6000 KM, pa naviše, u zavisnosti od kvaliteta škole.
U regionu, cijene su slične. a poskupljenjima hrane, poskupio je i školski pribor, a prema pisanjima hrvatskih i srbijanskih medija, sveukupni trošak za školske opreme ide do 2000 KM, u zavisnosti od razreda koji djeca pohađaju. U Bosni i Hercegovini, sveukupni trošak za kupovinu školske opreme ide i do 1500 KM za jedno dijete.
Da li postoje beneficije za roditelje i djecu?
Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo, beneficijama koje nude za roditelje, barem će malo ublažiti “udar” na džepove roditelja, ali kako navode i osigurati bezbjednost djece.
Tako su proteklih godina obezbijedili besplatne udžbenike za učenike i učenice osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, a u 2024/2025. će se nastaviti sa tom praksom. No, na nivou BiH, svako ministarstvo donosi poseban set odluka za besplatne udžbenike, te je u nekim dijelovima BiH ova beneficija rezervisana samo za neke razrede.
Od ostalih pravnih izmjena, usvojen je i Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja ili/i drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, koji bi trebao biti na snazi od ove školske godine (2024/2025).
Pravilnik je postojao od 2019. godine, ali Agencija za zaštitu ličnih podataka je odlučila da pilot projekt nema zakonsku osnovu, te da se kao takav ne može koristiti.
U novoj verziji, sa određenim dopunama i izmjenama, pravilnik sugeriše da svaka promjena u vidu ponašanja djeteta može biti znak da je dijete pod nekim oblikom nasilja. S 20 prvobitnih indikatora koji su se odnosili isključivo na nasilna ponašanja, dodani su indikatori koji mogu biti predmetom rasprave o dugoročnim psihičkim posljedicama zlostavljanja na dijete, ali mogu biti i dječiji karakter (stid) ili ozbiljan zdravstveni problem (mucanje, odlazak u toalet); 2020. godine, ovaj pilot projekt je dopunjen indikatorima za vršnjačko nasilje, te se navodi da od tada nije bilo prigovora za ovaj nacrt pravilnika.
U indikatorima navedenim za prepoznavanje modela ponašanja koji mogu ugroziti druge učenike, ali i samog učenika, navodi se između ostalog i često odlaženje u toalet, poteškoće u komunikaciji sa vršnjacima, te mucanje. Introvertna djeca koja nisu vješta u komunikaciji sa vršnjacima/kinjama će također, prema indikatorima, biti predmet ovog pravilnika, ali i djeca sa zdravstvenim poteškoća.
Ostaje nam da vidimo kako će reagovati nadležne institucije za zaštitu ličnih podataka, poput Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je već reagovala na prvobitni pilot-pravilnik od ministra Elvira Kazazovića.
Podsjećamo, većina učenika/ica u osnovnim i srednjim školama su maloljetna lica, te ovakav vid sakupljanja podataka o ponašanjima koja mogu biti uzrokovana nizom faktora može biti dugoročno štetan, posebno u kontekstu indikatora koji se mogu prikazati kao problematični u kontekstu tegoba nevezanih za nasilje.
Formalnosti na stranu, kako sa poskupljenjima?
U Bosni i Hercegovini, iako postoje određene olakšice, roditeljima je školska godina i dalje ozbiljan finansijski period kada su svi napori usmjereni ka dječijem boljitku.
Djeca osim školskog pribora, trebaju novac za užinu u toku trajanja škole, neka usluge dadilja, siguran prevoz do škole, te ono najbitnije sigurno okruženje gdje mogu u potpunosti biti fokusirani na svoj edukacijski put, slobodni od nasilja, slobodni od straha.
Iako se posljednje ne može kupiti, na nama kao društvu je da im obezbijedimo siguran rast i razvoj, dobru edukaciju, te da im pružimo sve resurse koje možemo jer su oni naša budućnost. Ali ukažemo i na potencijalne loše prakse.
Radiosarajevo.ba
