Lažne dojave o postavljenim bombama u školama, trgovačkim centrima, sudovima, bolnicama i slično, sve su češće. Osim u Sarajevu, ova pojava je prisutna i u drugim gradovima BiH, a “trend” se proširio i na region.
Iako su sve dojave srećom bile lažne i ustanovljeno je da su pozive upućivali učenici kako bi se prekinula nastava ili jednostavo iz obijesti, policija svaku prijavu mora shvatiti ozbiljno.
No u posljednje vrijeme te prijave stižu uglavnom putem maila.
Puno posla za policiju, stručnjake za cyber sigurnost, nastavnike i profesore, ali i za one učenike koji žele iskoristiti kraj školske godine za popravljanje ocjena.
Koliko nam lažne dojave o bombama štete
Iako se u javnosti često doživljavaju kao neslana šala, lažne dojave o bombama imaju ozbiljne posljedice po sigurnosni sistem, ekonomiju i svakodnevni život građana. Stručnjaci upozoravaju da se ovaj fenomen ne smije banalizirati, jer svaka prijetnja – bez obzira na njen ishod – pokreće složen i skup mehanizam reakcije.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić ističe da se svaka dojava mora tretirati kao potencijalno stvarna prijetnja.
– Iako su dojave lažne, njihov sigurnosni efekat je stvaran i ne može se svesti na “dječiju igru”. Svaka prijetnja znači evakuacije, blokade prostora i angažman KDZ timova, a upravo ta disproporcija, jeftinoća slanja dojave naspram skupe i ozbiljne reakcije sistema čini ovaj fenomen opasnim – upozorava Mušić.
Takve intervencije imaju visoku cijenu. Na teren izlazi više policijskih patrola, angažuju se specijalizirane jedinice, organizuje logistika i osigurava širi perimetar. Uz to, redovne aktivnosti se prekidaju. Kada se ovakve situacije ponavljaju iz dana u dan, dolazi do značajnog finansijskog i operativnog opterećenja sistema koji bi trebao biti fokusiran na stvarne prijetnje.
Poseban problem predstavlja i takozvani sekundarni sigurnosni rizik. Dok su policijski kapaciteti usmjereni na provjeru dojava, drugi dijelovi sistema ostaju slabije pokriveni.
– Stvara se svojevrstan “prazan prostor” koji mogu iskoristiti kriminalne grupe za krađe, krijumčarenje ili distribuciju narkotika. To ne mora biti direktno organizirano, ali svakako povećava ranjivost sistema – pojašnjava Mušić.
Udar na ekonomiju i nastavni proces
Posljedice se ne zaustavljaju na sigurnosnom sektoru. Ekonomski efekti za trgovačke centre su vrlo konkretni. Trgovački centri i poslovni objekti trpe direktne ekonomske gubitke. Svaka evakuacija znači prekid rada, pad prometa i narušavanje povjerenja kupaca. Ukoliko se dojave ponavljaju, dugoročno mogu utjecati i na odluke zakupaca i investitora.
– Ni obrazovni sistem nije pošteđen. Što se tiče obrazovanja, posljedice su potcijenjene, jer prekidi nastave, odgađanje provjera znanja i narušavanje kontinuiteta rada direktno pogađaju učenike Česte dojave dovode do odgađanja testova. U praksi se često reaguje ad hoc, bez jasnog plana nadoknade, što dodatno produbljuje problem i stvara osjećaj nesigurnosti među učenicima i nastavnicima – kaže za Faktor stručnjak za sigurnost Safet Mušić.
Zaključno, lažne dojave o bombama nisu bezazlena pojava. One proizvode stvarnu sigurnosnu, ekonomsku i društvenu štetu, zbog čega zahtijevaju ozbiljan i koordiniran odgovor nadležnih institucija – ali i veću svijest građana o težini ovakvih postupaka.
Faktor