Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, a na to utiču prekomjerni lov, klimatske promjene, kao i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju.
Zbog svega toga, stručnjaci upozoravaju da „nestaje Jadran koji smo znali“.
„Ribolov i naši riblji resursi imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, a Jadran koji smo znali nestaje,“ ističe Alen Soldo, profesor na Odeljenju za studije mora Univerziteta u Splitu, piše Nova.rs.
U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog ulova, a ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, pri čemu su administrativne mjere drastične ili zakašnjele.
Soldo predlaže da na određeno vrijeme na nekom području bude uvedena potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrijestila.
Takođe je upozorio da invazivne i doseljene vrste riba mijenjaju prirodnu okolinu Jadranskog mora.
„Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, prošle godine je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodnu okolinu“, upozorio je Soldo.
Naučni savjetnik na splitskom Institutu za okeanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tokom posljednje tri decenije zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru – vatrenjača – uočena kod Visa na dubini od 15 metara u avgustu 2021., kao i ove godine kod Račišća na ostrvu Korčuli.
Stručnjake zabrinjava što agresivne vrste ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.
„Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan”, kaže Dulčić, koji je učestvovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. godine.
Navodi da je za 20 godina, od prvog izdanja Atlasa 2002. godine, u Mediteran došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u čitavom prethodnom vijeku.
Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije, a u istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.
Dulčić ukazuje da, ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo brzo možemo očekivati loš scenario sa stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.
Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promene donose u zemljama u razvoju, gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine.
„U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30 ili 40 odsto, što će najviše osjetiti zajednice koje zavise od ribarstva kao glavnog izvora hrane i prihoda“, upozorava Dulčić.
