Jedna od obveznih informacija na prehrambenim artiklima je rok trajanja kako bi se potrošaču osigurala mogućnost izbora hrane sigurne za konzumaciju i odgovarajuće kvalitete unutar određenog vremenskog razdoblja. No razumiju li ih građani i koliko i do kada je hrana doista jestiva i bez rizika? Nedavno istraživanje Dukata o bacanju hrane pokazalo je kako najviše otpada na razini zemlje generiraju hrvatska kućanstva s visokih 76% udjela, a čak 40% ispitanika slabo razumije i razlikuje oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. Jedno od istraživanja potvrdilo je i kako jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. I ne znaju, primjerice, da “najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da primjerice zadržava optimalnu hrskavost i boju, ali može biti jestiv i nakon isteka roka.
– Ako primjerice na trajnom mlijeku, brašnu, riži, keksu i slično stoji oznaka ”najbolje upotrijebiti do”, ta se oznaka odnosi na kvalitetu namirnice koja će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma. Međutim, nakon navedenog datuma može doći do promjene senzorskih svojstava namirnice, primjerice do promjene okusa, boje, teksture i slično – kazala je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata.
Slično pojašnjavaju i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) ističući kako subjekti u poslovanju s hranom koji su odgovorni za informacije o hrani, moraju voditi računa o tome da one budu u skladu s odgovarajućim harmoniziranim propisima na razini Europske unije kao i nacionalnim propisima, odnosno da, između ostalog, budu potpune, jasne i lako razumljive potrošaču.
– “Upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva. Nakon isteka „upotrijebiti do” datuma, hrana se smatra nesigurnom za konzumaciju i ne smije se konzumirati – objašnjavaju te dodaju kako se kod tako označene hrane obvezno navodi i opis uvjeta čuvanja hrane. Naime, uz takvu hranu obično dolaze upute “čuvati u hladnjaku” ili “čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i povećava se rizik od trovanja hranom.
– Primjeri hrane koja se označava “upotrijebiti do” su svježe meso, svježa riba, svježe mlijeko i druge lako pokvarljive vrste hrane, kažu iz HAPIH-a, dok je nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma, hrana još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju, kao i da pakiranje koje dolazi u neposredan dodir s hranom nije otvarano i/ili oštećeno.
HAPIH je, podsjećaju, izradio i Smjernice za doniranje u odnosu na rokove trajanja s popisom hrane koja se može konzumirati nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”. U tim smjernicama hrana je podijeljena u četiri grupe s obzirom na duljinu roka trajanja te je za svaku grupu navedena procjena roka u kojem se još može stavljati na tržište i konzumirati nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” datuma, s time da su, kako ističu, naznačeni rokovi okvirni i procjene se donose za svaki slučaj posebno, po mogućnosti u konzultaciji s opskrbljivačem.
Vrlo dugi rok – trajanje godinu i više nakon roka
Sol, šećer, brašno, suha tjestenina, krupica, kus-kus, kava, čaj, riža, suhi keksi, instant prah (niske masnoće kao što je kava, mješavine začina i puding), voda, bezalkoholna pića i pića obrađena UHT (ultra high temperature) metodom (primjerice voćni sokovi), konzervirana hrana (limenka, staklo – povrće, voće, juhe, meso, riba, mlijeko za kavu, džem, pekmez…), sirupi, med, tvrdi slatkiši (lizalice, bomboni) te smrznuti proizvodi (riba, meso, voće i povrće…) proizvodi su s “vrlo dugim” rokom trajanja nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do” , kažu iz HAPIH-a. Ako su sol, šećer, brašno, suha tjestenina, kava, čaj… uskladišteni na suhom mjestu, neće doći do degradacije. No nakon dužeg skladištenja može doći do ustajalosti. K tome, potrebno je obratiti pažnju na tvrdoću, apsorpciju vlage, prisutnost kukaca, užeglost i plijesni. U smjernicama HAPIH-a piše kako su te namirnice pogodne za konzumaciju do jedne godine, a moguće je i duže, nakon roka “najbolje upotrijebiti do” – pod uvjetom da je proizvod karakterističnih svojstava bez vidljivih oštećenja ili da nije oštećena ambalaža. Izuzetak je početna i prijelazna hrana za dojenčad. Nju, savjetuju, ne koristite nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”.
izvor: vecernji.ba
