Kralj Tvrtko za našu zemlju jedna je od najznačajnijih figura i potvrda njenog državnog kontinuiteta i suvereniteta.

– Ovo je idejno rješenje tj. skica visine 70 centimetara, a spomenik tek treba napraviti u pravoj veličini, dakle, tek predstoji posao, ali skica prikazuje kako će izgledati u konačnici. Možda će male promjene pretrpjeti. Uglavnom, zadržava se pokret, zadržava se proporcija – ističe Gavrić.

Otkriva da će skulptura od bronze u konačnici biti visoka 3,5 metra, a postament kameni 3,20 metara.

– Ukupno skoro sedam metara. U realizaciju ne krećem dok mi ne kažu kad jer treba napraviti ugovor – pojašnjava Gavrić.

Proces nastajanja skice Tvrtka I trajao je dva mjeseca.

– To je period koji smo imali otkako je konkurs izašao. I to je dovoljno za skicu, ali naravno da je za to sve potrebno puno iskustva i godina rada na drugim stvarima da bi se to moglo tako završiti. Za izvedbu skulpture trebat će nekoliko mjeseci – govori Gavrić.

O Tvrtku je i ranije razmišljao kao kipar, imao je želju da jednog dana u kamen “udahne” tako snažan lik i karakter. I uskoro će to realizirati u bronzi, a njegov Tvrtko I otvorene je ruke koja pozdravlja, ali i zaustavlja, sa štitom u drugoj ruci, i mačem za pasom…

– On osim što je vojskovođa, bio je dosta mudar. Nije on tolikom teritorijom vladao samo zato što je osvojio, on je na druge način dolazio do teritorija – on je bio jedini vladar kojem su svi hrlili jer mi tada jedini nismo imali robove koji su bili popularni u Evropi – ističe Gavrić.

Za Dan nezavisnosti BiH poručio je da svi želimo mirnu BiH kakva je bila.

– Želimo mudre vladare koji će nas voditi. Naš stav je jasan – ne diramo nikoga, svako je dobronamjeran dobrodošao, a ko nije takav, znamo pružiti i otpor. Tako i Tvrtko ima otvorenu šaku, ali druga ima štit koji je simbol BiH, simbol države, mač je za pasom, ako treba braniti. To je poruka – zaključuje Gavrić.

Gavrić je od 1985. profesor kiparstva u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, gdje djeluje kao nastavnik i pedagog. Prvi rad u kamenu Češljar je isklesao još 1978. godine. On je kipar ljudske fizionomije – upečatljive su njegove biste i portreti, bilo da se radi o anonimnim djevojčicama, madonama, svecima, crkvenim ocima, bosanskoj kraljici ili književnicima poput Zije Dizdarevića i Ive Andrića. Gavrić ima trajnu želju da oplemenjuje, humanizira svoje kamene skulpture, i to po uzoru na klasične majstore.