Kakva je trenutno epidemiološka slika, trebamo li biti u strahu, šta pomaže, da li virus i koliko slabi? Odgovore na ova pitanja dao je virusolog i mikrobiolog Šukrija Zvizdić, koji je danas gostovao na N1.
Kakva nam je trenutno epidemiološka slika?
Situacija u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji i Kantonu Sarajevo pokazuje blagi porast, relativno neočekivani porast broja inficiranih. Uvođenjem restriktivnih mjera, a i dobrom borbom protiv infekcija imali smo mali broj zaraženih i preminulih osoba od očekivanog broja za države Balkana. Ali, to je rezultiralo i manjim brojem zaraženih osoba koje su razvile imunitet što znači da je kolektivni imunitet na niskom nivou. Ukidanjem restriktivnih mjera očekivao se veći broj inficiranih, ali ne baš ovoliki. Kada virus dođe iz druge sredine, dolaskom turista i povratkom naših građana iz inostranstva, to je onda novi virus za nas. On lakše zaražava domaće stanovništvo.
Šta to znači konkretno za borbu protiv epidemije, da li ostaje ista?
Borba je uvijek ista, mi nismo imali nove protivepidemijske mjere. U svijetu smo imali tri modela borbe – istočnoevropski sa restriktivnim mjerama, zapadni svijet koji nije navikao na takve mjere i švedski, lakši model. Svi ti modeli su primjenjivali protivepidemijske mjere koje je medicina već poznavala. Uvijek za respiratorne viruse ostaje istu mjere. Ovdje je bitno da ne dolazi do kontakata između ljudi, da se nose maske itd. Svi oni koji sumnjaju da su inficirani, i koji imaju i druge respiratorne bolesti, bilo bi “kulturno” da ne idu na posao, da se distanciraju od drugih… sve je to razlog zašto se povećava broj inficiranih.
Da li je ovo drugi val?
Ovdje ima i karateristika drugog vala, ali imamo i karakteristika repova epidemije. Naši ljudi koji su inficirani dolaze iz inostranstva, imat ćemo i turiste koji nose virus. Pored toga imamo autohtoni, naš virus i doći će do miješanja. Ovo je očekivano. Ne možete imati restriktivne mjere, mali broj inficiranih i očekivati da, kada se to ukine, nema virusa. Virus je tu, on mora zaražavati nove osobe i sada je samo pitanje koliko ćemo vremenski dugo biti inficirani da bi postigli taj kolektivni imunitet.
Koliko bi to vremenski trebalo trajati?
Ovaj virus nije agresivan i one neće kratko trajati. Većina građana misli da je virus otišao, on se ne primječeno prenosi sa osobe na osobu, asimptomatski. Ovo je maratonska trka, on neće brzo proći našu populaciju.
Kako toplije vrijeme utiče na korona virus?
Respiratorni virusi se kreću od jedne polulopte do druge, od sjeverne prema južnoj hemisferi. Oni prate hladnije vrijeme. Međutim, kada imate novi virus, za koji nije razvijen kolektivni imunitet, taj virus ostaje u sredini. On se odražava na toplom vremenu. Mislim da ultraviolentne zrake, koje kratko traju, ne mogu eliminirati virus. Moramo i dalje praviti distancu, nositi maske, prati ruke i pridržavati se higijene.
Kada u BiH možemo očekivati pojavu prve vakcine?
Prvo treba sačekati i vidjeti koja vrsta vakcine je napravljena i kako će reagovati neka populacija na to. Vakcine daju određeni kolektivni imunitet kada su zadovoljeni određeni parametri. Mora se ići na visoki procenat vakcinisanja i mora se vidjeti koliko će biti dovoljno doza. Nema efekta od vakcinisanja samo jednog dijela stanovništva.
Da li nas treba biti strah zbog poratsa broja zaraženih?
Ja sam zajedno sa kolegama u virusološkoj laboratoriji radio 20 godina, svakodnevno. Nama virusi ne predstavljaju strah i bili smo zaraženi virusom. Treba postojati opravdani strah. Od virusa se treba čuvati i najbezazleniji virusi mogu dovesti do smrti. Imali smo takvu situaciju i u Sarajevu kada je umro veliki broj beba. Međutim, svi se mogu zaštititi od virusa i ljudi moraju biti pažljivi.
