Šta su posljedice klimatskih promjena u našoj zemlji?

0
59

Globalno zagrijavanje približava se granicama. Emisije koje su uzrokovane ljudskim aktivnostima povisile su prosječne temperature za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stepena ako se ne smanji zagađenje atmosfere. Dio je ovo izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji su jako topla ljeta, sa ekstremno visokim temperaturama.

Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stepena, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu. Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima. Extremno visoke dnevne temperature, velike količine padavina u kratkom vremenskom periodu, i dugotrajne suše koje su sada na snazi.

Tako da je neuobičajeno upravo to što taj period traje dugo , čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj dakle sve ovo što prognozeri vide je izuzetno toplo i bez padavina.

Meteorolog Željko Majstorović

“Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Evrope. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Kišni periodi zaobišli su i Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi. Klimatolozi iz regiona upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uslove života. U narednim godinama čekaju nas takođe ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Evrope, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države.”

“Kao što smo bile svjedoci ove godine u Češkoj zaista moramo priznati i tvrditi da je riječ o tornadu vrlo jakom i nalik onome i u SAD, slično vrijedi i za požare evo vidite manje više su požari bili u Kaliforniji do sada najjači međutim sada su vrlo česti u Mediteranskim područjima”, rekao je Krešo Šandžić.

“Broj padavina se smanjuje ali intezitet padavine tokom padavinskih epizoda se povećava inteziviraju se pljuskovi kiše recimo, ove godine i Njemačka i Belgija i taj dio Zapadne Evrope smanjuje iskusio je velike katastrofalne poplave , čak po nekakvoj sličnoj šemi kao one što su se dešavale kod nas 2014. godine,” Goran Pejanović.

Emisije stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih decenija, ako ne i cijelog ovog vijeka, a rast temperature viši je od 1,5 stepena na globalnom nivou upozoravaju naučnici u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Mogao bi pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uslova s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

“U Pariškom sporazumu je dato ne samo šta treba nego pogotovo u pogledu prilagodjavanja klimatskim promjenama kako šta uraditi da se što više smanje štete krilmatskih promjena koje će sve više napredovati”, istakao je Majstorović.

BHRT1