Šta su nam otkrile javne nabavke u pandemiji: Lov u mutnim vodama

 

Ključno pitanje u procesu javnih nabavki veže se za famozni sastanak 16. marta kada su brojne federalne institucije tražile način i garanciju da u trenucima hitnosti mogu nabavljati neophodnu opremu, prije svega medicinsku, bez standardnog procesa javne nabavke koji podrazumijeva obavijest o nabavci, više ponuđača i sve što definiše zakon.

Na tom sastanku direktor Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin pokušao je naći najoptimalniji model kako bi se roba nabavljala po hitnom postupku, uz poštivanje zakona. Ipak, sporno tumačenje člana 10. zakona donijelo je mnogo zabuna. Naime taj član definiše da se može pristupiti izuzeću od zakona o javnim nabavkama u određenim okolnostima, a prije svega hitnosti.

Salčin je sutradan 17. marta svim pravnim subjektima u državi poslao obavijest kada se može primjenjivati izuzeće od primjene zakona. I nabavke su onda krenule, od maski i rukavica do zaštitnih odijela, respiratora i brojne druge opreme.

Svaka institucija mora Agenciji za javne nabavke dostaviti izvještaj o svojim nabavkama, a samo osnovni pregled onoga što je do sada nabavljano ostavlja otvorenu sumnju u brojne nepravilnosti.

U prethodna, nepuna dva mjeseca Agencija za javne nabavke je podnijela čak devet prijava po službenoj dužnosti za povredu Zakona o javnim nabavkama zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.

Najveći fokus javnosti je s pravom usmjeren na javne nabavke Federalne uprave civilne zaštite s obzirom da su od polovine marta do kraja aprila potrošili čak 23 miliona KM.

Središna afera je nabavka respiratora, a više nego sumnjivo pitanje je kako je poljoprivredno preduzeće “Srebrena malina”, koje je u 2018. imalo prihode od prodaje ukupno 413 hiljada KM, sada moglo dobiti posao od 10,5 miliona. Naročito ako se to preduzeće do sada nikada, nikako nije bavilo trgovinom medicinskom opremom.

Javne nabavke su ogolile i favoriziranje još nekih firmi, pa je tako kompanija “Patrio”, koja prošle godine nije imala nikako prihoda, sada dobila poslove u vrijednosti 2,3 miliona KM.

Ni za jedan od tih slučajeva ne postoji obrazloženje o postupku izbora tog ponuđača, poređenju sa drugim ponudama, cijenama i slično. Koliko će još toga isplivati u narednom periodu zavisi od pravosudnih institucija.

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print