Povrede na radu, posebno u oblastima poput građevinarstva, česta su pojava i mogu biti od posjekotina do ozbiljnih lomova. Kako se može znati šta se tačno definira kao povreda na radu, šta ukoliko se dogodi povreda do posla ili u povratku sa posla, kako se to tretira.
– Povredom na radu smatra se povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov osiguranja. Zatim, povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran – stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH.
Također, povredom na radu smatra se i povreda zadobijena u pripremama za odbranu, odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine.
– Povredom na radu ne smatra se povreda na radu ukoliko je prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje osiguranika koji je obavljao radne obaveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, pijanstvom osiguranika, isključivom odgovornosti trećeg lica, zbog više sile, zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti, usljed namjernog nanošenja povrede osiguraniku od drugog lica izazvanog ličnim odnosom s osiguranim licem koje se ne može dovesti u vezu sa radno-pravnom aktivnosti – stoji u Zakonu o PIO-u.
Povredom na radu ne smatra se povreda uslijed namjernog nekorištenja opreme zaštite na radu i nepoštivanja propisa o zaštiti na radu.
U slučaju spora, teret dokazivanja je na poslodavcu.
Kada nastane povreda na radu, radnik ima pravo na bolovanje koje se tretira posebno i ne smije se koristiti kao osnova za otkaz, odnosno lošiji položaj radnika.
Zakon o radu predviđa da povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
Zavisno od okolnosti, radnik može imati pravo na naknadu materijalne štete (lijekovi, privremena nesposobnost za rad) i nematerijalne štete (bol, strah, invaliditet). Poslodavac je često odgovoran ukoliko nije ispunio propisane mjere zaštite na radu.
Izvor: Faktor