Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici usvojio je Prijedlog zakona o civilnim žrtvama rata.
Na potezu je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kako bi nakon 30 godina civilne žrtve rata dobile svoj zakon.
Ovaj zakon jedinstven je u svijetu jer po prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja.
Civilne žrtve rata dio svojih prava do sada su crpile iz općeg zakona iz 1999. godine. Ovaj, prvi Zakon o civilnim žrtvama rata, donosi određena poboljšanja u odnosu na opći zakon iz 1999. godine.
Naime, posebne kategorije civilnih žrtava rata po ovom zakonu ostvaruju pravo na naknadu u rangu osoba sa invaliditetom prve kategorije.
Ukida se cenzus za porodice koje ostvaruju pravo na porodičnu invalidninu. Uvodi se reparacija kao pravni osnov za dio naknade osobama s invaliditetom koje su stradale zbog ratnih dejstava kao civili.
Ukida se rok posebnim kategorijama, odnosno žrtvama silovanja za prijavljivanje silovanja. Dakle, sve žene koje su silovane i muškarci u proteklom ratu, mogu da se prijave do kraja života i ostvare pravo u zakonu.
Zakonom o civilnim žrtvama rata ukida se uvjet obaveznog vještačenja u Institutu za medicinsko vještačenje (što je dosta traumatično za žrtve – ponovo proživljavati sve pred strancima po nekoliko puta) i nastavlja s radom posebna komisija koja se bavi identifikacijom žrtava silovanja (kojima žrtve same dolaze na intervjue i same se prijavljuju za identifikaciju).
Tu je i smanjenje dobne granice za udovice i udovce kod nasljeđivanja penzije sa 65 na 55 (za žene) i 60 godina (za muškarce) i niz drugih novina.
Prvi put je utvrđena mogućnost povoljnijeg prava.
– Glavni benefiti sa aspekta korisnika ovog zakona su ti da je brisana odredba koja je predviđala da korisnik napuštanjem BiH u trajanju dužem od tri mjeseca gubi već ostvareno pravo. Brisana je odredba također koja je predviđala postojanja prihodovnog cenzusa za korisnike porodične invalidnine. Da budem plastičan, djeca koja su ubijena u ratu nisu tretirana isto, s obzirom na imovinski cenzus. To smo ovim zakonom ispravili – obrazložio je na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Primjena zakona bi trebalo da počne 1. januara 2024. godine a finansiranje na način da 70 posto novca daje Federacija a ostatak kantoni.
