Skini masku mome gradu(1) je globalna inicijativa ljekara, medicinskih sestara i javnih zdravstvenih radnika koji su posvećeni poboljšanju kvaliteta zraka i smanjenju emisije štetnih gasova u našim gradovima. Ona poziva sve gradove da se pridržavaju smjernica o kvalitetu zraka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO(2)) i da učine konkretne akcije koji će doprinijeti ispunjavanju smjernica i poboljšanju kvaliteta zraka u gradovima.
HEAL predvodi ovu kampanju u Evropi i u Bosni i Hercegovini sa ciljem promovisanja praktičnih rješenja i realizovanja bitnih promjena u politikama na nivou gradova, a koji će upravljati jasnim i globalnim trendom smanjenja zagađenja zraka u urbanim područjima do 2030.
Godinama, kvalitet zraka u Tuzli i Lukavcu nikako da se popravi. Jedna od glavnih prijetnji po zdravlje građana ovog područja dolazi od visokih koncentracija sitnih čestica (PM2,5). PM2,5 su čvrste čestice nastale uslijed sagorijevanja materijala, a ujedno i zagađivač koji narušava zdravlje čovjeka. Udisanjem, čvrste čestice mogu završiti u krvotoku i time umanjiti sposobnosti čovjekovog organizma. Naučna otkrića pokazuju da udisanje čvrstih čestica izaziva preuranjenu smrt, srčane i plućne bolesti, moždani udar kao i niz drugih zdravstvenih problema.
„Alarmantno je da Bosna i Hercegovina ima drugu najveću stopu smrtnosti zbog zagađena zraka u svijetu, nakon Sjeverne Koreje(3), a zagađenje zraka u Bosni ‘pojede’ 21.5% bruto društvenog proizvoda(4) kroz smanjenu produktivnost ljudi i troškove za lječenje bolesti uzrokovane zagađenim zrakom.“ kaže Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i životnu sredinu iz Alijanse za zdravlje i okolinu (HEAL) sa sjedištem u Briselu, u Belgiji. „Rješenja koja bi poboljšala kvalitetu zraka su mnogobrojna. Izazov je stvoriti političku volju da ih se primjeni radi boljeg javnog zdravlja.”
Zdravstveni radnici iz Tuzle, ali i cijele Bosne i Hercegovine pridružuju se globalnim naporima da se poboljša stanje kvalitete zraka. Samo kroz primarnu prevenciju, smanjenje zagađenja, smanjila bi se prisutnost srčanih i plućnih bolest te smanjila smrtnost od istih. Time bi društvo imalo direktne ekonomske koristi.
Samo prelaskom na obnovljive izvore energije i ukidanje upotrebe uglja u termoelektranama u BiH godišnje bi se sačuvalo 2.564 života(5). Dok se svjetske ekonomije fokusiraju na obnovljive izvore energije, Vlada BiH nastavlja svoj put u nepovrat razmatrajući investicije u termoelektrane na uglja.
Drugačija rješenja, kao npr. uspostavljanje striktnih standarda za emisije štetnih gasova u transportu ili alternativna goriva za transport, upotrebe obnovljivih izvora energije za sustave kućnog grijanja, kao i bolja infrastruktura i urbano planiranje za podršku i promociju aktivnih i zdravih stilova života ciljajući šetnje i uporabu bicikla, istovremeno će poboljšati zdravlje ljudi, unaprijediti kvalitetu zraka i smanjiti globalno zagrijavanje.
