Šta nas očekuje od poljoprivrede, čega će biti manje a čega više, te na koji način klimatske promjene utiču na kvalitetu zemlje, pojasnili su za portal Radiosarajevo.ba stručnjaci iz sektora poljoprivrede.
Uzimajući u obzir činjenicu da je rat u Ukrajini znatno uticao na sjetvu i žitarice širom Evrope, te da je prošla godina bila izuzeno sušna, iz Agrokluba BiH za portal Radiosarajevo.ba su kazali da je presudan korak bilo upravo “povećanje cijena”.
Enormni rast cijena
“Zbog globalnog ispoljavanja suše u prošloj godini došlo je do značajnog smanjenja u proizvodnji sjemena kukuruza što je uticalo na značajan porast cijene sjemena za 20 do 40 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu. Za razliku od prošle godine, sada na domaćem tržištu ima dovoljno mineralnih đubriva po nešto nižim cijenama sa tendencijom blagog pada. U proizvodnoj 2022 – 2023 godini zasijano je 236.856 hektara oranica, od čega jesenja sjetva zauzima 66.203. Prema procjenama stručnih službi, prinos kukuruza se može očekivati prosječno u intervalu od šest do sedam tona po hektaru, ali ga uslovi godine mogu i značajno korigovati. Obezbijeđeno je i regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 posto maloprodajne cijene, a s ciljem omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača, zatim dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura/merkantilne soje, suncokreta i uljane repice, u iznosu od 300 KM po hektaru, kao i dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu”, kazali su nam iz Agrokluba BiH
Statistički podaci
Kada je riječ o planovima sjetve u entitetu RS, iz Agrokluba navode slijedeće:
“Prema planu proljetne sjetve, u RS-u će biti zasijano 170.653 hektara, a ukupna vrijednost ratarsko povrtarske proizvodnje procijenjena je u iznosu od 1,25 milijardi KM, navodi se u informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi koju je prihvatila Vlada RS”.
S druge strane u Federaciji BiH, prošlogodišnja sadnja pšenice i raži je bila dosta jača nego 2021. godine, tako da se očekuje i bolji uspjeh za 2023. godinu.
“U jesenjoj sjetvi 2022. u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je ukupno 32.867 hektara, što je manje za dva posto u odnosu na jesenju sjetvu godinu ranije. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, lani zasijana površina ozimom pšenicom veća je za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu, naime, ukupne površine pod ovom kulturom iznose 17.216 ha. Raž je posijana na oko 1.500 ha, na nešto više od četiri hiljade hektara je ozimi ječam, a na više od 1.300 ha ozima zob”, saopćili su iz Agrokluba BiH
Zemlja i klimatske promjene
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba objasnio je trenutačnu situaciju u svim poljoprivrednim oblastima.
“Što se tiče sjetve, ona dosta kasni ove godine i pitanje oko toga je vrlo diskutabilno, ako bude na lanjskom nivou bit će dobro, prvo zbog kašnjenja podsticaja, a onda i zbog vremesnkih uslova. Što se tiče kvaliteta zemlje i uticaja klimatskih promjena, moram istaći da je dosta područja pogođeno. Najteža sutucija je sa ekstremnim sušama, ekstremnim kišama, dakle sve ono što ne ide poljoprivrednicima u prilog. Smatram da se nauka i struka moraju malo više uključiti u našu situaciju, da se ugledaju na ljude koji to pametno obavljaju u svijetu. Treba se okrenuti više proizvodnji u zatvorenim prostorima, dakle da se koriste plastenici, međutim bez uloge struke i države mi ništa nismo u mogućnosti napredovanja. Poljoprivredni proizvođači su nemoćni da se izbore sa kompletnom situacijom. Prošle godine nam se dešavala katastrofa sa žitaricama, mi ne proizvodimo ni 30 posto onoga koliko bi trebali proizvoditi u ovoj državi. Sve ostalo je uvoz. Genreralno je loša situacija, rat u Ukrajini doveo je do enormnih poskupljenja, nestašica i svega ostalog tako da su ljudi radili sa minimalnom agrotehnikom. Jeftinija sjemena, jeftinija đubriva, minimalne količine, najviše su pogodile žetvu, a da ne govorim o suši koja je to sve “pomela”, ističe Bićo.
Bez zaštite
Nemamo podršku i nismo zaštićeni, kaže Bićo.
“Proljeće je, sve se sadi, počevši od stočnih žita do povrća. Uskoro skidamo jesenju sjetvu, pšenicu, a zatim i kukuruz. Nauka treba da provodi svoje mjere, a u našoj državi to nije slučaj. Sve je do države, imamo slabu podršku, kada se imaju veći podsticaji to je druga priča. Nismo uopće zaštićeni, ovdje dovozi ko šta hoće, i kada je riječ o domaćoj proizvodnji, a isto tako i poljoprivredi”, dodaje Bićo.
Zakonski propisi
Da bi se poboljšali uslovi i kompletna situacija, Bićo ističe da su ključna tri koraka.
“Prvo je potrebno izdvojiti dosta više sredstava za poljoprivredu, da se bar poštuju zakonski propisi koji su donijeti da se izdvajaju iz budžeta od 3 do 6 posto. Ove godine to nije ni na zakonskom minimumu od 3 posto. Druga i možda najbitnija stvar jeste da se napravi institucija na nivou države koja će se brinuti o tome da svi poloprivrednici budu isti, kao u RS tako i u Federaciji BiH. Treća stvar je zaštita, treba se zaštiti domaća proljoprivredna proizvodnja na način da se uvede prelevman i carina, jer sve zemlje u svijetu to rade, pa evo i u regionu, i na Balkanu. Govorim to da se ne bi desila ista situacija sa pšenicom kao u Semberiji prošle godine. Zabrani se izvoz i sve se optereti. Takva situacija dovodi do ogromnih poskupljenja, naročito za naše “lopove” koji kupuju domaću proizvodnju. To je jedini način trenutno, jer imamo ‘slobodu tržišta’, niko nikome ništa ne može zabraniti da uvozi i izvozi, ali ga može opteretiti prelevmanom, carinom i porezom”, zaključio je Bićo.
Stočna proizvodnja
Kada je riječ o stočnoj proizvodnji, iz Agrokluba dodaju da se za 2023. godinu očekuje približno slična situacija kao i prethodne dvije godine.
“Federacija BiH zabilježila je prošle godine rast brojnog stanja stoke, u odnosu na 2021.godinu. Porast broja svinja otišao je i do 3,2 posto, goveda za 1,3 posto, peradi za 1,2, konja za pola procenta te koza i ovaca za 0,2 posto. Smanjenje brojnog stanja u ovoj oblasti, lani je zabilježeno samo kod kunića za 6,3 posto. U okviru stočne proizvodnje, zabilježen je bio porast proizvodnje kozijeg mlijeka za 4,7%, neprane vune za 5,1% , a meda je više za 89,1%, dok je evidentiran pad kod kravljeg mlijeka za 2,9%, ovčijeg za 0,9% i jaja za 3,9%. Slična situacija se očekuje i u 2023. godini”, navode iz Agrokluba BiH.
Radiosarajevo.ba
