Dok se dijelovi južne Europe i dalje suočavaju s ekstremnim vrućinama tokom smrtonosnog toplinskog vala, za mnoge radnike na otvorenom to predstavlja brutalan test izdržljivosti. Stručnjaci upozoravaju da se toplina, jedna od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, naziva još i “tihi ubica” jer nije vidljiva, ali može brzo postati smrtonosna. Među najugroženijima su oni koji dulje vrijeme provode vani.
U nekim gradovima radnici napuštaju posao ili prijete da će to učiniti, ako se ne poduzme više kako bi se zaštitili i uvjeti rada učinili podnošljivijima, piše CNN.
U Rimu, gdje su temperature u utorak dosegle rekordnih 41,8 Celzija, skupljači smeća zaprijetili su da će napustiti posao ako budu prisiljeni raditi tokom najtoplijeg dijela dana.
Zaposleni u javnom prijevozu u Rimu i Napulju traže obavezna klimatizirana vozila, jer nemaju svi gradski autobusi ispravnu klimu.
U četvrtak je talijansko ministarstvo zdravstva održalo hitne sastanke kako bi pokušalo razviti nove protokole za subjekte iz javnog i privatnog sektora koji zapošljavaju ljude na otvorenom tokom dnevnih sati kako bi zaštitili radnike od ekstremne vrućine.
“Pažljivo pratimo razvoj klimatskih uslova u Italiji i povezane uticaje na radna i proizvodna okruženja: zdravlje i sigurnost na radnom mjestu su prioriteti”, rekla je ministrica zdravstva Marina Calderone u četvrtak.
U Grčkoj, koja se bori s velikom vrućinom i šumskim požarima, radnici na Akropoli u Ateni, jednoj od najvećih turističkih atrakcija zemlje, napuštaju svoja radna mjesta u znak prosvjeda zbog radnih uvjeta.
Sindikat koji predstavlja osoblje koje radi na arheološkim nalazištima, uključujući Akropolu, najavio je četverosatni štrajk svaki dan od četvrtka do nedjelje.
Sindikat je saopštio da je proteklih nekoliko dana njihovo osoblje radilo pod jakom vrućinom i “pokušavalo odgovoriti na naše zadatke, uprkos opasnim uvjetima”. Dodaje se da je samo na Akropoli 20 posjetitelja palo u nesvijest zbog vrućine.
Prošlog petka i tokom vikenda vlasti su zatvorile Akropolu tokom većeg dijela dana zbog vrućine, no ponovno je potpuno otvorena u ponedjeljak kada su temperature lagano pale.
Međutim, grčke vlasti objavile su u četvrtak da će vrijeme posjeta Akropoli i drugim arheološkim nalazištima biti ponovno revidirano, jer se zemlja priprema za još jedan toplinski val.
Očekuje se da će temperature tokom vikenda u nekim dijelovima Grčke doseći 44 Celzija, upozorila je državna meteorološka služba.
Inače, slična situacija je i u Bosni i Hercegovini. Uprkos preporukama Vlade Federacije BiH da se ograniči rad na otvorenom tokom ekstremnih vrućina u periodu od 11 do 18 sati, većina gradilišta u glavnom gradu Sarajevu i dalje rade punom parom.
Toplina, jedna od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, naziva se “tihi ubica” jer nije vidljiva, ali može brzo postati smrtonosna. Među najugroženijima su oni koji dulje vrijeme provode vani.
Ovo je stavljeno u fokus prošlosedmične smrti 44-godišnjeg radnika na izgradnji ceste, koji se srušio pokraj ceste u gradu Lodi na sjeveru Italije.
Učinci dugotrajne izloženosti toplini na zdravlje “kreću se od akutnih učinaka kao što je toplinski udar, do manje vidljive, ranjivosti na hronične bolesti, osobito kada se visoke temperature susreću s visokom vlagom, a još više u kombinaciji s teškim radom”, rekla je Laurie Parsons, predavačica ljudske geografije na Royal Hollowayu, Univerzitet u Londonu.
“Vrućina pod klimatskim promjenama za većinu nije iznenadni šok, već svakodnevna hitna situacija, puzajuća kriza lošeg zdravlja, bolesti, umora i smanjene produktivnosti”, rekla je za CNN.
Ipak, neki stručnjaci kažu da su mnoge zemlje daleko od spremnih za suočavanje s ekstremnim vrućinama.
Izvještaj Europskog sindikalnog instituta pokazalo je da nijedna država Europske unije nije učinila dovoljno da se uhvati u koštac s utjecajem porasta temperatura na zdravlje, sigurnost, dobrobit i produktivnost radnog stanovništva.
“Trenutno veliki broj radnika trpi neaktivnost od strane poslodavaca, dok vlasti i dalje zatvaraju oči u pogledu ekstremne izloženosti tokom toplinskih valova”, navodi se u izvještaju.
Ekstremne vrućine također otkrivaju duboku podjelu na tržištu rada, između onih koji su prisiljeni biti vani i onih koji se mogu povući u klimatizirane urede, dodaje se u izvještaju.
Nedavna studija časopisa Nature Medicine otkrila je da je gotovo 62 hiljade ljudi umrlo smrću uzrokovanom vrućinom u velikom toplinskom valu prošle godine u Europi. Italija je najteže pogođena s više od 18 hiljada mrtvih.
Studija je upozorila da bi se, bez učinkovitih planova prilagodbe, Europa mogla suočiti s više od 94 hiljade preuranjenih smrti svakog ljeta do 2040. godine.
Izvor: N1
