Vrhovni sud Federacije BiH je u augustu prošle godine donio odluku kojom je zatražio ukidanje segregacije i diskriminacije učenika na temelju njihove etničke pripadnosti
Učenici u 36 osnovnih škola u Srednjobosanskom kantonu i ove godine ne sjede zajedno u školskim klupama. Podijeljeni su po etničkoj pripadnosti. Djeca bošnjačke nacionalnosti nastavu pohađaju u jednom dijelu, a učenici hrvatske nacionalnosti u drugom dijelu škole.
Ovaj tzv. fenomen “dvije škole pod jednim krovom” na području srednje Bosne prisutan je od završetka rata. Ne provode se ni sudske presude koje su obavezale nadležno ministarstvo da ukine diskriminatorsku praksu.
Vrhovni sud Federacije BiH je u augustu prošle godine donio odluku kojom je zatražio ukidanje segregacije i diskriminacije učenika na temelju njihove etničke pripadnosti.
No, u Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona tvrde da još tragaju za načinima kako da je provedu.
Ministar Bojan Domić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da poštuje odluke sudova, te da se priprema ukidanje prakse “dvije škole pod jednim krovom”. No, ističe da to nije moguće u ovoj školskoj godini koja je počela 5. septembra.
“Postoje zakonski rokovi, ali imamo i mi naše rokove – kad možemo i kad ne možemo šta raditi. Ove godine to nije bilo moguće, ali će u nekim školama vrlo brzo riješeno”, ističe on.
Govoreći o mogućim rješenjima koja bi zamijenila “dvije škole pod jednim krovom”, Domić kaže da će se tražiti od “slučaja do slučaja”.
“Da to bude ili izgradnja novih škola ili spajanja dva subjekta. Želimo omogućiti da djeca biraju školu u koju će ići i da provođenjem presuda ne ugrožavamo ničije pravo na izučavanje nastave na maternjem jeziku”, naglasio je.
Gotovo tri decenije nakon ratnih devedesetih, po principu “dvije škole pod jednim krovom” rade i osnovne škole u Jajcu, u srednjoj Bosni.
Osnovnu školu “Berta Kučera” u tom gradu pohađaju Bošnjaci, dok njihovi vršnjaci hrvatske nacionalnosti nastavu pohađaju u školi “13. rujan”.
Iako dijele zajednički krov i školski ulaz, učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti nastavu pohađaju u različitim učionicama i po različitim nastavnim planovima i programima.
Djeca koja ne pripadaju hrvatskom i bošnjačkom narodu, koji su većina u Jajcu i Srednjobosanskom kantonu, moraju se opredijeliti za jedan od dva dominantna obrazovna koncepta.
Sin Amre Agić učenik je devetog razreda u Osnovnoj školi “Berta Kučera” u tom gradu. Amra za RSE kaže da djeca postavljaju pitanje zašto su odvojena od vršnjaka, ali da je odgovor teško dati.
“U školskom dvorištu igraju se zajedno – na odmorima i nakon nastave. Naravno da je to djeci jako čudno i pitaju zbog čega moraju ići u odvojene prostorije. Jako teško im je to objasniti, jer je u pitanju ‘visoka’ politika koja nema ništa sa normalnim obrazovnim sistemom kojem trebamo težiti”, ističe Amra.
Roditelji iz Jajca kažu da se osnovci druže u programima neformalnog obrazovanja, ali da nemaju nikakvih zajedničkih školskih aktivnosti.
Asima Agić, direktorica Osnovne škole “Berta Kučera”, ističe za RSE da su učenici dvije škole uključeni u različite projekte, poput škole mira koju realizira Centar za mirovno obrazovanje.
“Postoje aktivnosti u kojima djeca rade zajedno, ali sve su to vanškolske aktivnosti. Da imamo nešto što je zajedničko u nastavnom planu, toga nema. Željeli bismo da sva djeca idu zajedno, ali naša zemlja je takva kakva jeste”, dodaje ona.
Djeca iz Jajca vrtiće pohađaju zajedno, bez obzira na etničku pripadnost. Potom, upisuju osnovne škole koje ih razdvajaju, dok u srednjoškolske klupe ponovo sjedaju zajedno.
Protestima u 2018. godini srednjoškolci iz Jajca su spriječili daljnju podjelu škola u tom gradu. Nastavu danas pohađaju zajedno, uz tzv. nacionalna grupa predmeta, u koje spadaju maternji jezik, povijest i geografija.
Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Jajcu završio je i aktivista Samir Beharić, koji je trenutno na doktorskom studiju u Njemačkoj. On ocjenjuje da su “dvije škole pod jednim krovom” vladajućim elitama najuspješniji poligon za odgoj budućih glasača, zbog čega i insistiraju na tom konceptu.
BiH nema ministarstvo nadležno za oblast obrazovanja. Ono je u bh. entitetu Republika Srpska uređeno na entitetskom nivou, dok je u Federaciji BiH u nadležnosti deset kantona, uz koordinatorsku ulogu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Vlast u Srednjobosanskom kantonu decenijama dijele kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), vodeće hrvatske i bošnjačke partije u BiH.
“Mlada osoba koja prođe kroz godine etnički segregiranog obrazovanja, teško da može razmišljati i glasati na način kojim se implicira borba protiv podjela i nacionalizma. Nisu zidovi u školama najveća prepreka, već oni u glavama, a oni jačaju svakom godinom u kojoj imamo ‘dvije škole pod jednim krovom’ kao dominantnu normu”, ističe Beharić.
Naglašava da društvo sve manje propituje i kritizira opravdanost postojanja sistema.
“Nama je to očigledno postalo normalni. Sistem u kojem Ivan ide u odvojenu učionicu od Jasmina samo zato što su iz različite etničke grupe”, ističe.
Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” prisutan je i u Vitezu, gradiću također smještenom u Srednjobosanskom kantonu.
Profesorica iz tog grada Marijana Grgić upozorava da su, decenijama nakon rata, izostale bilo kakve pripreme vlasti za ukidanje te prakse.
“Da je dobro nije, ali ne vidim nekoga tko bi bio spreman i sposoban to provesti. U proteklim desetljećima nismo sustavno radili da bismo se pripremili na taj korak. Ukoliko je to nakon rata trebalo biti privremeno rješenje, dok se strasti ne smire, svih ovih godina nije učinjeno ništa. Profućkali smo gotovo 30 godina“, kaže ona za RSE.
ŠTA JE PRETHODILO ODLUCI VRHOVNOG SUDA?
Ustavni sud BiH je 15. jula 2021. godine utvrdio diskriminaciju djece u školama koje rade po prinicpu “dvije škole pod jednim krovom” u Srednjobosanskom kantonu.
Zaključio je da su ranijim presudama nižih sudova, kojima je utvrđeno da nema diskriminacije, prekršeni članovi Ustava BiH i Evropske konvencije u vezi s pravom na obrazovanje, te općom zabranom diskriminacije.
“Sudovi nisu negirali činjenicu postojanja dvije škole u jednoj školskoj zgradi, ali su to tumačili isključivo kao administrativno pitanje, a ne pitanje razdvajanja djece po etničkom principu u obrazovnom procesu”, navedeno je u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH.
Presuda je donesena po žalbi koju je 2018. godine podnijelo Udruženje “Vaša prava BiH”, iz kojeg su naveli da im je cilj na bazi činjeničnog i pravnog stanja dokazati da je na sceni najteži oblik diskriminacije, odnosno segregacije djece na etničkoj osnovi.
Žalba je uložena nakon što je Vrhovni sud Federacije BiH u oktobru 2017. odbio apelaciju Udruženja kojom je tražena revizija presuda nižih sudskih instanci.
Presudom Ustavnog suda je od Vrhovnog suda Federacije BiH zatraženo da donese novu odluku, u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.
Vrhovni sud je to učinio 31. augusta 2021. kada je donio novu odluku kojom je obavezao Ministarstvo obrazovanja SBK da u roku od 30 dana formira integrirane multikulturne škole.
U odluci je, uz ostalo, zatraženo formiranje škola sa jedinstvenim nastavno-naučnim planom i programom, uz puno poštivanje prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku.
Praksa “dvije škole pod jednim krovom” u poslijeratnom periodu u BiH zabilježena je u 28 mjesta i 56 škola, navedeno je u Izvještaju OSCE-a iz 2018. godine.
U škole je uvedena uz podršku dijela međunarodne zajednice, a cilj je bio u istoj zgradi okupiti djecu različite etničke pripadnosti koja su prethodno odvojeno pohađala nastavu.
“To je bilo privremeno rješenje provedeno u izuzetno osjetljivom poslijeratnom kontekstu i smatralo se samo prvim korakom ka potpunoj integraciji škola”, podsjećaju iz Misije OSCE-a u BiH.
Osim u Srednjobosanskom kantonu, ta praksa prisutna je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK). U Zeničko-dobojskom kantonu je proteklih godina došlo do administrativnog ujedinjenja pojednih škola.
Iz Misije OSCE-a poručuje da bh. vlasti ovu praksu danas trebaju jasno prepoznati kao diskriminatornu i preuzeti odgovornost za rješenja kako bi se osigurao kvalitetan inkluzivan obrazovni sistem.
“Umjesto da provedu te odluke i da krenu ka inkluzivnom obrazovnom sistemu, obrazovne vlasti podržavaju izgradnju novih jednonacionalnih škola koje će dalje podsticati i ukorjenjivati segregaciju učenika”, naveli su, uz ostalo, iz Misije OSCE-a za RSE.
Ukidanje segregacije u školama zatražila je 2018. godine i Evropska unija, u prijedlogu neformalnog dokumenta Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH.
fokus