Uticajni britanski Financial Times objavio je analizu stanja u Bosni i Hercegovini, te namjeru visokog predstavnika da nametne izmjene izbornog zakona, također pozabavili su se i ruskim uticajem u Bosni i Hercegovini.
Financial Times navodi kako je visoki predstavnik kojeg je imenovao UN obećao prekinuti četverogodišnju političku blokadu koja se oslabila upravljanje zemljom, te da želi na taj način očuvati “krhku stabilnost” i ograničiti ruski uticaj.
Prenose kako je Schmidt rekao da se odupro mijenjanju izbornih pravila prije glasanja na način koji bi razbjesnio najveću od tri etničke skupine u zemlji. Umjesto toga predložio je postizborne reforme ustavnog sistema zemlje, jednog od najsloženijih u svijetu, s promjenama čiji je cilj deblokirati paralizu i pronaći reprezentativniju političku ravnotežu.
“Ustav, osmišljen kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. kojim je službeno okončan troipogodišnji rat u Bosni, ima za cilj spriječiti da veće etničke skupine dominiraju manjim. Ali to također dovodi do čestih opstrukcija i nefunkcioniranja vlade jer se koristi i zlorabi pravo veta”, pojašnjavaju u FT.
“Dat ćemo osnovno pravo odlučivanja ljudima. Ono na što sam usredotočen nisu izravni izbori kakvi jesu . . . ali ono što dolazi poslije. U protekle četiri godine vidjeli smo blokadu. Deblokada struktura, to je moj posao, ja ću to učiniti. Nisam zaboravio da je ovo nužno,” rekao je Schmidt za Financial Times.
Dalje članak Financial Times-a pojašnjava unutrašnju političku i etničku strukturu Bosne i Hercegovine, te da je Schmidt predložio smanjivanje izbornog uticaja Bošnjaka koji su Federaciji Bosne i Hercegovine tri puta brojniji u odnosu na Hrvate, ali da to Bošnjaci smatraju nepravednim, te se pozivaju na etničke tenzije koji su doveli do rata.
“Naime, Schmidt je želio natjerati Bošnjake da prestanu zloupotrebljavati složenost izbornog sustava slanjem bošnjačkih kandidata da popune mjesta koja su dio hrvatske kvote. Također želi jamstva da Hrvati neće opstruirati vlast kao što su to učinili kao odgovor”, piše FT i nastavlja da su Bošnjaci predvođeni strankom SDA Bakira Izetbegovića odbili prijedlog dok ga je HDZ podržao i poručio da će bojkotovati vlast ukoliko se ne dogode izmjene.
Objašnjava se kako se na Općim izborima u BiH bira pet različitih institucija, a da izabrnai zvaničnici onda biraju u još nekoliko različitih institucija.
“Do političkog zastoja došlo je baš kad je lifer bosanskih Srba Milorad Dodik otvoreno doveo u pitanje integritet Bosne, kojeg mnogi smatraju ruskim opunomoćenikom na Balkanu. Dodikova ideja o odcjepljenju od Bosne i pridruživanju susjednoj Srbiji potkopala je regionalnu stabilnost, kažu analitičari”, navodi se u članku.
Autori citiraju Međunarodnu kriznu grupa koja je ranije ove sedmice navela da Usred neizvjesnosti koju je stvorio ruski rat u Ukrajini postoji strah da bi sporni izbori mogli izazvati veliku krizu u Bosni, te da bi antagonizam između Bošnjaka i Hrvata mogao bi narušiti sposobnost zemlje da preživi separatistički izazov od strane Srba.
“U nedostatku Schmidtovih izbornih pravila, Hrvati bi mogli izgubiti važne kontrole u Federaciji. Analitičari strahuju da bi to moglo rezultirati njihovim odbacivanjem izbornih rezultata, što bi moglo natjerati Dodika da učini isto, što bi dovelo do velikih neravnoteža u strukturi bosanske države”, piše FT.
U članku se analizira i to da prijetnje odcjepljenjem destabilizuju regiju služeći tako ruskim interesima, te podsjećaju da je Dodik u posljednja tri mjeseca dva puta putovao u Moskvu.
Majda Ruge, stručnjakinja za regiju pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da se sposobnost Rusije da potvrdi svoje ciljeve u Bosni ne bi trebala prenapuhati s obzirom na ograničenu ekonomsku moć Moskve. “Ova sposobnost uglavnom počiva na činjenici da se njegovi ciljevi preklapaju s ciljevima njegovih opunomoćenika u Bosni”, napisala je prošle sedmice citira FT.
Složena državna struktura i nedostatak pouzdanih podataka učinili su ishod nedjeljnih izbora teško predvidljivim, kažu stručnjaci. Nekoliko strana dovodi u pitanje status quo, uključujući antikorupcijsku skupinu pod nazivom Trojka.
“Političke napetosti zasjenile su druge prioritete za Bosnu, kao što je čišćenje raširene korupcije, okončanje duboke ekonomske disfunkcije zemlje i njeno stavljanje na pravi put ka konačnoj integraciji u EU”, zaključuje Financial Times.
izvor: klix.ba
