Rusi masovno bježe, ovih pet zemalja su im jedine šanse za spas

0
58
A man pulls his luggage upon arrival on a flight from Russia at Zvartnots international airport in Yerevan, Armenia September 22, 2022. Hayk Baghdasaryan/Photolure via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY

Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da proglasi djelimičnu mobilzaciju na teritoriji cijele zemlje dovela je do opće panike među građanima. Rusi sada na sve moguće načine pokušavaju pobjeći iz zemlje, kako bi izbjegli odlazak u rat u Ukrajini. Tako su avionske karte u samo nekoliko sati rasprodane, a ogromne gužve zabilježene su i na graničnim prijelazima zemalja koje graniče sa Rusijom. Jedine destinacije koje građanima Rusije dozvoljavaju ulaz bez vize su Turska, Srbija, Dubai, Armenija i Finska, ali i Bosna i Hercegovina, u kojoj zasad nije zabilježen veliki priliv Rusa.

Iako je zvanični Kremlj invaziju na Ukrajinu do sada nazivao “specijalnom vojnom operacijom“, a Vladimir Putin više puta isticao da Rusija neće mobilisati građane jer “nije u pitanju rat, već oslobađanje teritorije“, nakon sedam mjeseci sukoba u Ukrajini ruski zvaničnici donijeli su odluku da proglase djelimičnu mobilizaciju.

Odluku je građanima saopšćo sam Putin u vanrednom obraćanju, ističući da ona stupa na snagu čim se potpiše ukaz. Ubrzo nakon obraćanja on je pomenuti ukaz i potpisao, a on je odmah stupio na snagu.

Detalje o mobilizaciji 300.000 rezervista pojasnio je ministar odbrane Sergej Šojgu. On je kazao da će od odlaska u rat biti izuzeti studenti, a pravo na izuzetak imaju i oni koji su navršili starosnu granicu služenja vojnog roka, zatim, oni koji iz zdravstvenih razloga ne mogu u vojsku i oni koji imaju sudske presude o izricanju kazne zatvora.

 

Jedine šanse za spas

Kako se sedmicama unazad u Rusiji spekulisalo o mogućoj mobilizaciji, građani su samu odluku dočekali prilično burno. Na više sajtova specijalizovanih za kupovinu avionskih karata zabilježen je rekordno veliki sadržaj, a karte su, prema zasad dostupnim informacijama, rasprodate do oktobra.

One se trenutno kreću i po cijeni od 10.000 eura u jednom pravcu. Imajući u vidu da su zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Rusiji, one više ne dozvoljavaju ulaz ni ruskim civilima.

U kampanju protiv prijema Rusa nedavno su se uključile i baltičke zemlje, koje su donijele odluku da zabrane ulazak i državljanima Rusije koji imaju vize, sve u cilju izolacije države koja je u međunarodnoj zajednici označena kao agresor.

Tako Rusi bez vize mogu ući u Finsku, gdje su na granicama registrovane velike gužve. Finska je trenutno jedina baltička zemlja koja je samo najavila, a nije usvojila odluku da zabrani ulaz Rusima.

U panici da će finske vlasti sada zatvoriti sve granice, Rusi koji pokušavaju izbjeći mobilizaciju preplavili su granične prijelaze, a zasad je relativno mali broj njih uspio ući u zemlju.

Još jedna od država iz neposredne blizine čije su granice otvorene za Ruse je Armenija. Avionske karte do Jerevena jedne su od najtraženijih na sajtovima svih aviokompanija koje saobraćaju iz Moskve do glavnog grada Armenije.

Ista situacija je i sa Dubaijem, koji Rusi mahom koriste kao tranzitnu destinaciju. Kako im je ulazak u Dubai omogućen, za razliku od svih zemalja Evropske unije, građani Rusije sada odatle pokušavaju stići do željene lokacije.

 

Srbija i Turska najlakše dostupne

Pored tri pomenute zemlje, Srbija i Turska su od početka rata u Ukrajini omiljene, ali i najlakše dostupne destinacije. Još od februara je zabilježen veliki priliv državljana Rusije u Beograd, ali i Istanbul.

Oni ove gradove, za razliku od Dubaija, ne vide kao prolaznu tačku, već u njima stvaraju uslove za život. Već mjesecima novinske stupce pune informacije o kompanijama koje Rusi otvaraju, kao i o stanovima koje kupuju u Beogradu i Istanbulu. Sada, kada postoji realna opasnost od odlaska na front u Ukrajini, još je veće interesovanje državljana Rusije za Srbiju i Tursku.

 

Masovna hapšenja na protestima

Istovremeno, masovni protesti održani su širom Rusije zbog odluke Vladimira Putina da proglasi djelimičnu mobilizaciju u cijeloj zemlji. Rusi su na ulice izašli sa jasnom porukama “ne ratu“, “ne mobilizaciji“ i “Putin napolje“. Ovo su prvi veći protesti u zemlji nakon onih koji su organizovani zbog hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog, a ujedno i prvi put posljednjih decenija da je Putin uspio svoj narod okrenuti protiv sebe – natjeravši ih da ratuju u Ukrajini.

Ruska policija hapsila je građane koji su se okupljali da izraze svoje nezadovoljstvo odlukom o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 rezervista, a na društvenim mrežama su se pojavili snimci na kojima se vidi kako policija tuče građane.

N1