Istraživači su rekli da rezultati ukazuju na to da bi posjete mjestima s bogatim ptičjim svijetom, kao što su parkovi, ljekari mogli propisati ljudima za liječenje mentalnih bolesti. Također su podcrtali da rezultati naglašavaju potrebu bolje zaštite okoliša i poboljšanja biodiverziteta u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima kako bi se očuvala staništa ptica.
Studija, koja je objavljena u časopisu Scientific Reports, pratila je svakodnevne susrete 1.292 učesnika s pticama prošle godine putem aplikacije za pametne telefone pod nazivom Urban Mind.
Tokom dvije sedmice, učesnici, iz Velike Britanije, Evrope, SAD-a, Kine i Australije, su u nasumičnim intervalima bilježili kako se osjećaju, uključujući da li su sretni ili pod stresom, da li mogu vidjeti drveće i da li su mogli vidjeti ili čuti ptice.
Istraživači su otkrili da bi rezultati po pitanju mentalnog zdravlja učesnika u prosjeku bili bolji kada bi oni vidjeli ili čuli ptice, uključujući učesnike kod kojih je dijagnosticirana depresija.
Ovaj blagotvorni efekat trajao je i nakon trenutka susreta s pticama, s višim nivoima mentalnog blagostanja koji su primijetili učesnici koji nisu vidjeli ili čuli ptice sljedeći put kada bi zabilježili svoje raspoloženje.
Međutim, efekat ne bi opstao ako se učesnici nisu susreli sa pticama tokom naknadne procjene njihovog raspoloženja, za koju su istraživači rekli da ukazuje na “moguću uzročno-posledičnu vezu uticaja života ptica na mentalno zdravlje”.
“Moramo stvoriti i podržati okruženja, posebno urbana, u kojima je život ptica stalna karakteristika. Da biste imali zdravu populaciju ptica, potrebne su vam i biljke, potrebno vam je i drveće. Moramo njegovati cijeli ekosistem u našim gradovima”, rekao je za Guardian Andrea Mechelli, profesor rane intervencije u mentalnom zdravlju na King’s College-u.
Dodao je da je pozitivan učinak susreta s pticama na osobe s depresijom značajan jer mnoge “intervencije koje pomažu takozvanim ‘zdravim ljudima’ nisu djelotvorne za osobe s problemima mentalnog zdravlja”.
