Nekropola stećaka u Starom Selu je jedna od većih na području Srednjobosanskog kantona koja ima stećak sa natpisom. Posebno se izdvaja monumentalni stećak Radojice Bilića. Tokom akcije čišćenja, lokalitet nekropole posjetili su dr.sci. Edin Bujak, profesor na Filozofskom fakultetu Sarajevo, i Dina Vajzović Balihodžić, asistentica na FF UNSA.
” Za Radojicu Bilića iz historijskih izvora ne znamo ko je tačno bio, ali možemo pretpostaviti da je bio vlastelin. Ovdje se u blizini treba tražiti utvrda, grad, gdje je on stolovao Postoje materijalni dokazi na području naselja Sokolina koji upućuju na to da bi se dvor Radojice Bilića mogao nalaziti na tom lokalitetu koji datira iz perioda 14. i 15. vijeka Natpis na stećku je prava mala lirska riznica.” – istakao je za Radio Donji Vakuf prof. Bujak, dodajući:
“Inicijativa Društva da se nekropola zaštiti je vrijedna pažnje. Ovo svakako pokazuje koliko smo se mi do danas starali i još uvijek se stvaramo o našem srednjovijekovnom naslijeđu. Ranije su ovdje bila evidentirana 83 stećka a kada se ovo očisti taj broj će se vjerojatno povećati na 100.”
Tokom boravka uDonjem Vakufu prof. Bujak posjetio je Babin Potok, lokalitet na kojem se nalaze ostaci iz kasnoantičkog perioda.
“Sama lokacija je na izuzetno značajnom strateškom položaju. Utvrđenje e iz kasnoantičkog perioda gdje je moguće bio neki castrum ili refugi.
Na tim temeljima u srednjem vijeku podignuta je tvrđava čiji su zidovi deblji od jednog metra . Nažalost stanje građevine je jako loše, no kada bi se izvršila zaštitna arheološka istraživanja i uradili konzervatorski radovi, dobio bi se fantastičan spomenik koji u sebi ima kasnoantičke i srednjovijekovne elemenata. Iz historijskih izvora ne znamo za postojanje toga grada, ne znamo za njegovo ime. To nije ništa neobično za područje naše zemlje jer prema raspoloživim izvorima na području BH u srednjem vijeku bilo je oko 350 utvrđenja. Za njih 200- tinjak znaju se precizni podaci i lokacije.” – zaključuje prof. Edin Bujak.
U publikaciji “Prilozi o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa” (2009.god.) Safet Kršlak navodi:
” Na području Babina Potoka još postoji, po arheolozima, neistražena utvrda koja bi mogla datirati duboke prošlosti ovog kraja. To je Gradina koja se nalazi južno od Babina Potoka, na desnoj obali rijek Vrbas. Utvrda se nalazi na brdu koje se strmo spušta prema Vrbasu, gdje su vješto iskorištene prirodn pogodnosti za lociranje utvrđenja tako da je ono bilo teško osvojivo sve do pojave artiljerije. Oko vremena nastanka ove utvrde postoji više pretpostavki. Jedna od nih je od rahmetli Muhamed Kreševljakovića. On je bio mišljenja da je ova utvrda keltskog porijekla, te da je prvobitno tu bila naseobina prahistorijskog perioda, odnosno bronzanog doba. Kelti su svojom graditeljskim umijećem iskoristi prirodne pogodnosti za podizanje utvrde. Ovo je mišljenje rahmetli Kreševljaković iznio historičaru Nasufu Fazlagiću.
Prema pričanju Čutilo Stjepana, starijeg mještanina Babina Potoka, koji je sa nama (članovima Društva) 1990. godine obilazio prostor Gradine, ranije su neki ljudi kopali na samom uzvišenju Gradine i nailazili na ćupove sa ugljenisanim žitaricama. Stjepan nam je govorio i o nalazu pri opravci puta Donji Vakuf-Jajce. Radilo se, navodno, o nekom manjem predmetu na kojem se nalazi zlatan krst. Predmet je nađen na dijelu puta pri samom ulazu ceste u Babin Potok, iz pravca Donjeg Vakufa. Inženjer koji je rukovodio radovima uzeo je redmet i navodno odnio u Sarajevo. Svake godine poslije toga, sve do početka II svjetskog rata, inženjer je radniku koji je našao predmet slao novo odijelo. Radovi su izvođeni 30-tih godina prošlog stoljeća. Na kraju da pomenemo, da selo Babin Potok nije evidentirano u ranim defterima.” – zaključuje Safet Kršlak u “Prilozi o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa”.
